RIJEKA – Medicinski fakultet u Rijeci prvi je u Hrvatskoj osnovao Katedru za hitnu medicinu, a vršiteljem dužnosti pročelnika imenovan je prof. dr. Alen Protić, dosadašnji pročelnik Katedre za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu te dugogodišnji predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka.

Pojašnjavajući da je hitna medicina u Hrvatskoj priznata kao samostalna specijalizacija 2014. godine, no do sada nijedan medicinski fakultet u zemlji nije za nju osnovao zasebnu katedru, prof. dr. Protić je kazao da se njezino poučavanje dosad odvijalo u sklopu širih katedri za anesteziologiju i intenzivnu medicinu.

Stoga, osnivanjem samostalne Katedre riječki Medicinski fakultet prvi u Hrvatskoj hitnoj medicini daje puni akademski status, s vlastitim nastavnim, znanstvenim i razvojnim programom.

Zameci iz 2001.

Osvrćući se na početak ideje stvaranja Katedre, njezin v. d. pročelnika spomenuo je dr. Freda Zeidlera, dugogodišnjeg voditelja ondašnje hitne službe koji je provodio kvalitetnu edukaciju studenata, kao i prof. dr. Alana Šustića, koji je prepoznao ideju simulacijske medicine i imao viziju formiranja prvog simulacijskog centra, odnosno Kabineta vještina još 2001. godine, ustvrdivši da je upravo to zametak novoosnovane katedre.

Govoreći o potrebi njezinog osnivanja, pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, doc. dr. Martina Pavletić, dodala je da KBC Rijeka danas ima 17 specijalista hitne medicine, dok je ravnateljica KBC-a Rijeka, prof. dr. Alenka Brnčić Fischer, naglašavajući važnost hitne medicine istaknula da je to najčešće mjesto prvog susreta pacijenta i zdravstvenog sustava.

– To je nešto što ne smijemo nikad zaboraviti. Godišnje u našem KBC-u kroz Objedinjeni hitni bolnički prijem prođe oko 110.000 pacijenata. To je zaista ogroman broj.

Ono što je još impresivnije od tog broja je brzina kojom taj veliki broj ljudi zahtijeva uslugu. Zdravstvena usluga ovdje se često pruža u minutama ili sekundama, a te minute obično jako utječu na ishod liječenja.

I zbog toga hitna medicina zahtijeva zaista specifične vještine, znanja i iskustvo. Upravo je ovakav oblik akademske nastave pravi put da se ta vrlo specifična vještina i znanja steknu.

Za KBC, kao najveću nastavnu bazu Medicinskog fakulteta, Katedra za hitnu medicinu predstavlja još jače povezivanje kliničkog iskustva i istraživačkog rada, što su u principu neodvojive cjeline.

Radi se o velikom iskoraku u privlačenju budućih liječnika, kazala je Brnčić Fischer. Ujedno je dodala da je Rijeka puno puta bila pionir u zdravstvenim iskoracima i u medicini.

Kvalitetnija izobrazba

S činjenicom da hitna medicina zaslužuje vlastito mjesto u akademskoj zajednici, ravnopravno s drugim kliničkim disciplinama, složio se i v.d. dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Josip Španjol koji je ustvrdio da će osnivanje Katedre studentima omogućiti sustavniju i kvalitetniju izobrazbu iz zbrinjavanja hitnih stanja, ojačati znanstvenoistraživački rad u ovom području te dodatno povezati fakultet s KBC-om Rijeka i Zavodom za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.

– Medicinski fakultet u Rijeci od svog osnutka njeguje izvrsnost, kako u znanosti, tako i u nastavi, a upravo je osnivanje nove katedre dio naše misije i vizije od samih početaka, odnosno od samog osnutka, da budemo što bolji i da privlačimo najkvalitetnije mlade ljude, bilo kao zaposlenike, bilo kao studente. Ovo je nastavak jedne vizionarske ideje i kruna osamostaljivanja hitne medicine, zaključio je Španjol.

Akademski razvoj je važan

Predsjednica društva za hitnu medicinu, prof. dr. Višnja Nesek Adam, istaknula je da je odavno shvaćeno kako napretka struke nema bez mogućnosti razvoja katedre koja će mladim liječnicima omogućiti razvoj i u akademskom smislu.

– Nije akademski razvoj samo važan za pojedinca, akademski razvoj je važan zapravo za struku u cjelini jer na taj način omogućuje razvoj i implementaciju znanosti. Osim toga, ono što je možda najvažnije, je to da struka postane vidljiva na samom fakultetu, ustvrdila je prof. dr. Nesek Adam.