U prvih šest mjeseci 2013. uknjižile su svega 1,26 milijardi kuna, što je čak 40 posto manje nego 2,12 milijardi prihodovanih u istom razdoblju lani
ZAGREB U prvoj polovici godine banke su zabilježile vrtoglav pad zarade. Prema podacima HNB-a, u prvih šest mjeseci 2013. uknjižile su svega 1,26 milijardi kuna, što je čak 40 posto manje nego 2,12 milijardi prihodovanih u istom razdoblju lani. Kontinuirano im pada zarada od kamatnih prihoda, zbog sve manjeg interesa za kredite i sve teže naplate plasiranih kredita, pa novi izvor zarade traže u novim naknadama.
Direktor jedne velike pulske tvrtke javio nam je da ih je Zagrebačka banka nedavno obavijestila da je »sljedeći praksu mnogih banaka na tržištu, uvela naplatu naknade za kunske priljeve iz drugih domaćih banaka na transakcijske račune poslovnih subjekata. Naknada iznosi 0,6 kuna po nalogu i primjenjuje se na platne naloge veće od 5 kuna«.
Iako se čini da je riječ o zanemarivoj naknadi, naš sugovornik, koji je zamolio da mu ne objavimo ime, pita se čemu potreba za time kada se sve transakcije između banaka obavljaju automatizirano. »Trošak pojedine primljene transakcije za banke je nula kuna, a slanje transakcija već ionako dobro naplaćuju«, zaključuje on.
Čemu ova naknada, upitali smo nadležne u nekoliko većih domaćih banaka. Iz Zagrebačke banke kažu da je to »uobičajena poslovna praksa svugdje u svijetu, kao uostalom i kod drugih komercijalnih institucija«. U Hypo banci su nam potvrdili da su također uveli ovu naknadu za poslovne subjekte, iznosi 0,6 kuna po nalogu i naplaćuje se bez obzira na iznos naloga, jer je »proces obrade identičan za sve naloge neovisno o iznosu«. Objašnjavajući potrebu uvođenja takve naknade iako se sve transakcije između banaka obavljaju automatizirano, iz Hypa vele da visok stupanj automatizacije ne znači da ne postoje troškovi obrade.
– Automatizacija pretpostavlja prethodnu investiciju u IT sustave koji imaju značajne troškove amortizacije i održavanja uz dodatne troškove osoblja koji se brinu o razmjeni naloga s Nacionalnim klirinškim sustavom (NKS), a dodatno postoje transakcijski i paušalni troškovi koje banke plaćaju operateru klirinškog sustava. Naknada za slanje transakcija se naplaćuje u banci inicijatora i nije vezana uz obradu naloga priljeva kod banke primatelja. Napominjemo da se predmetna naknada ne naplaćuje za interne naloge kada je platitelj i primatelj u Hypo, pri čemu samo platitelj plaća izuzetno povoljnu naknadu za provođenje naloga putem internet sustava Banke od 60 lipa za naloge predane prije dana valute, poručuju iz Hypo banke.
Istu naknadu u istom iznosu, osim za interne transakcije, poslovni subjekti od ove godine plaćaju i u Raiffeisen te PBZ-u, što u ovim bankama pravdaju tržišnim uvjetima. OTP i Erste banka tu naknadu naplaćuju dugi niz godina za naloge primljene od drugih sudionika putem NKS-a. U Erste naplaćuju 0,6 kuna po transakciji, kako i svi drugi, a u OTP-u nešto više, 0,75 kuna. »Uvedena je iz razloga što postoje troškovi NKS-a koji uključuju i priljeve na račun«, objašnjavaju u OTP banci.