Glavnu prijepodnevnu, hodočasničku misu u 10 sati, onu s najvećim brojem vjernika, predvodio je fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Dokaz tome je ispunjenih tisuću sjedećih i nekoliko puta više stajaćih mjesta duž zelenog dijela Perivoja, kao i nebrojeno mnoštvo onih koji su pobjegli od sunca i preplavili Kalvariju na brežuljku Fortica
RIJEKA Na najveći marijanski blagdan već godinama dolazimo na Trsat. Zašto? Kao kršćani ovdje osjećamo Božju blizinu, molimo se za dobrobit svoje obitelji i upalimo svijeću za zdravlje. Tako je svoje hodočašće u trsatsko svetište opisala Nada Benatić koja je na Trsat, na svetkovinu Velike Gospe, u društvu prijateljica pristigla čak iz Carevdara kraj Koprivnice.
Zatekli smo ih u ručku nakon sudjelovanja na svetoj misi, za vrijeme kojeg su nam otkrile kako im je nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici puno bliže, ali Trsat ima »ono nešto« zbog čega svake godine na Veliku Gospu krenu ako treba dan ranije vlakom da bi s dva presjedanja stigle na omiljeno odredište gdje s puno povjerenja i molitvenih nakana dolaze već četiri desetljeća.
Hrvatski Nazaret
Oni su samo dio od 40-ak tisuća vjernika, pristiglih iz raznih krajeva Hrvatske, koji su jedan od najvećih crkvenih blagdana odlučili proslaviti u ovom obiteljskom svetištu, »hrvatskom Nazaretu« kako Trsat vjekovima nazivaju. Ovdje otvore dušu, ispovijede se, sudjeluju na svetoj misi, prođu oko zavjetnog oltara i postajama križnog puta, ponesu kućama blagoslovljenu vodu, a za djecu sakralne suvenire.
Svetkovina Velike Gospe, Uznesenja Marijina, ponovno je u najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu pokazala posebno vjerničko štovanje Majke Božje, masovnu pučku pobožnost, potvrđujući istodobno Svetište Majke Božje Trsatske kao iznimno duhovno stjecište zapadne Hrvatske. Središte vjerničkih okupljanja bilo je čak sedam misnih slavlja slavljenih u Marijinom perivoju gotovo tijekom cijelog dana.
I dok svetkovina Velike Gospe domaćim vjernicima znači pohod Svetištu Majke Milosti, svima ostalima to je prilika da neradni dan iskoriste za šetnju Trsatom, čije ulice barem na jedan dan postaju pješačka zona, ako se ne računa prolaz autobusima, interventnim i taksi vozilima.
Rijeka ljudi rado napuni terase trsatskih kafića a potom baci oko na štandove u okruženju Dvorane mladosti, kojih je za razliku od prijašnjih godina manje, ali je na zadovoljstvo mnogih građana, njihova ponuda puno primjerenija ovakvom blagdanu nego dosad. Tako se odjeća i obuća i bižuterija mogla naći na svega nekoliko štandova, na radost ljubitelja životinja pod užarenim trsatskim suncem nema više kunića, papigica, ribica, kornjača i zamoraca, kao ni višenamjenskih ljepila, kamena za struganje peta ili pak biljnih masti protiv svih mogućih bolesti, što se prijašnjih godina na Veliku Gospu prilično dobro prodavalo uz treštanje glazbenih »hitova«, pretežno izvođača narodne glazbe.
Zahvaljujući Gradu Rijeci, odnosno tvrtki Promocija upriličen je tradicionalni sajam koji je posjetiteljima ponudio bogatu ugostiteljsku i gastronomsku ponudu. I dok su Riječani poludjeli za brodskim kulenom ili međimurskim bučinim uljem na štandovima, prizalogajiti su mogli porciju kotlovine, ćevapa, kobasica s kupusom ili mješanog mesa, sve u rasponu od 25 do 50 kuna. Isto tako, na mnogim mjestima u svetištu i oko njega naslagali su se prosjaci kojima, kao i ugostiteljima jučerašnji dan je bio prilika za uprihoditi koju kunu više.
Bilo je tako i ranijih godina, no uz ona poznata lica ljudi koji u Rijeci redovito prose, jučer je bilo djece, starih ljudi, hendikepiranih. Socijalni radnici, pa i neke druge službe trebali bi se oko njih više angažirati.
Glavnu prijepodnevnu, hodočasničku misu u 10 sati, onu s najvećim brojem vjernika, predvodio je fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Dokaz tome je ispunjenih tisuću sjedećih i nekoliko puta više stajaćih mjesta duž zelenog dijela Perivoja, kao i nebrojeno mnoštvo onih koji su pobjegli od sunca i preplavili Kalvariju na brežuljku Fortica. Kako kažu i sami franjevci, vjekovni čuvari Trsatskog svetišta, svetkovina Velike Gospe privlači iz godine u godinu sve veći broj Marijinih štovatelja.
Intimni trenuci
I dok su liturgijska slavlja odražavala duhovnu povezanost ljudi različitih krajeva, osobni intimni trenuci pred čudotvornom slikom Gospe Trsatske na mjestu gdje je prema predaji na Trsatu kratko vrijeme prebivala nazaretska kućica Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, zatim u Kapeli zavjetnih darova, Kapeli svijeća te prilikom svetih ispovijedi, opet govore da je svatko na Trsat došao najviše zbog sebe samog.
Nije izostalo ništa od onoga što 722 godinu staro svetište identificira u njegovoj posebnosti, ništa od onoga što stoljećima na Trsatu oko lika Majke Božje oblikuje hodočasnički svijet i, dakako, domaćini, franjevci. Iz godine u godinu, ista slika vjernici koji preplave sve prostore vjerskog, kulturnog i povijesnog kompleksa.
Životna pomoćnica
Od ranih jutarnjih sati svetište je vrvjelo u blagdanskoj atmosferi, živjelo u molitvama, raznim izrazima pobožnosti. Gotovo cijeli dan nije prestajao ophod vjernika oko zavjetnog oltara u bazilici, kako su to u molitvi činile generacije prije »izdubivši« kameno opločenje koljenima i stopalima. Pred tim je oltarom, podsjetimo, 2003. godine molio i bl. Ivan Pavao II. čiji je spomenik pred svetištem nezaobilazna molitvena postaja za svakog hodočasnika.
Jednako tako, u Trsatskom perivoju satima su se protezali redovi za sakrament svete ispovijedi. Kapela zavjetnih darova, uvijek nezaobilazna u hodočasničkoj ruti, i jučerašnjim je hodočasnicima svjedočila »povijest čuda«: da su Majci Božjoj Trsatskoj hodočastili i hodočaste pojedinci i obitelji, pomorci, siromašni i mali ljudi, bogati i poznati, moleći zaštitu, utjehu, pomoć, mir, mnogi zahvaljujući zavjetnim darom.
Blagdan Velike Gospe proslavio se diljem Hrvatske. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije središnje misno slavlje u Mariji Bistrici, pozvao je vjernike na očuvanje vjere i obitelji.
