Pravilnik će biti objavljen tek kada se implementira projekt e-Liste u svim hrvatskim bolnicama, ali u ministarstvu zdravlja ne znaju kada će to točno biti. Nadaju se da će sanacija imati pozitivan utjecaj
ZAGREB Na listama čekanja na dijagnostičke pretrage magnetske rezonance, CT-a, rentgena i ultrazvuka početkom kolovoza nalazilo se 136.268 pacijenata, a u prosjeku se ove pretrage danas čeka 162 dana ili pet i pol mjeseci. Godinu i pol otkako je ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio da će liste čekanja svesti u medicinski prihvatljive rokove, na ultrazvuk dojke u prosjeku se čeka gotovo 200 dana, na MR angiografiju 256 dana, prosjek čekanja na EKG je 200 dana, a na ugradnju endoproteze koljena ili kuka u ovom trenutku čeka 2.300 pacijenata i to prosječnih 297 dana na prvi, odnosno 320 dana na drugi zahvat.
Jesu li to medicinski prihvatljivi rokovi nije poznato jer svjetlo dana do danas nije ugledao pravilnik koji je prema najavi ministra Ostojića još ujesen prošle godine u suradnji s udrugama pacijenata trebao urediti prihvatljivo vrijeme čekanja na preglede i pretrage za određene dijagnoze.
Nemoguća usporedba
Prema tom pravilniku, uvele bi se liste čekanja prema stupnju hitnosti zdravstvenog stanja pacijenta – hitna, gdje uslugu treba pružiti u roku od 24 sata, brza, s rokom od tri mjeseca te redovna, na kojoj se može čekati i do šest mjeseci. Pacijenti s malignim bolestima smjeli bi čekati maksimalno dva do četiri tjedna, a na ortopedske zahvate od 12 do 18 mjeseci.
Manjak novca u bolničkim budžetima jedan je od razloga dugih lista čekanja jer se pretrage u mnogim bolnicama i domovima zdravlja ne rade čitav mjesec, nego dok se ne potroši mjesečni budžet. Tako u KBC-u Sestara milosrdnica nakon 27. srpnja uređaj za magnetsku rezonanciju nije radio jer nije bilo novca za kontrast.
– Moguće je da su sredstva za kontrast potrošena u navedenom mjesecu, ali ona stižu mjesečno u okviru limita koji je određen, prokomentirala je ovu situaciju Vesna Šerić, sanacijska upraviteljica KBC Sestre milosrdnice.
Prema podacima HZZO-a, u dijagnostici uvjerljivo se najdulje danas čeka na UZV srca: u KBC-u Zagreb na tu se pretragu čeka čak 328 dana, u KBC Sestara milosrdnica 243 dana, a u Općoj bolnici Bjelovar čak 350 dana. Prosjek čekanja na CT mozga je 52 dana, ali se u nekim bolnicama na tu pretragu čeka i dulje od četiri mjeseca. U KBC-u Zagreb čeka se najdulje, 141 dan, u Općoj bolnici Karlovac 134 dana, a u KBC-u Rijeka 61 dan. Neke su kliničke bolnice u odnosu na prošlu godinu bitno produljile liste čekanja. U KBC-u Zagreb na UZV dojke čeka se 73 dana, što je gotovo trostruko duže nego u studenom prošle godine kad se na istu pretragu čekalo 26 dana. U KBC-u Osijek čeka se 124 dana, dok se u studenom 2012. na red dolazilo za 40 dana. Najdulja lista čekanja na UZV dojke je u OB Pula, čak 264 dana. Liste čekanja u istom razdoblju produljene su i u Klinici za ortopediju Lovran, sa 130 na 190 dana, a u KBC-u Osijek sa 330 na 445 dana.
U Ministarstvu zdravlja tvrde kako usporedba broja pacijenata na listama čekanja nije moguća, jer na listu »sustavno i postupno dolaze novi specijalističko-konzilijarni pregledi i dijagnostičke pretrage«.
Važniji poslovi
– Sve bolnice imaju upute da kontinuirano rade na osiguranju medicinski prihvatljivih rokova čekanja za preglede i postupke, ističu u ministarstvu, te dodaju da će sanacija bolnica imati imati pozitivan utjecaj na skraćenje lista čekanja. Pravilnik o načinu osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvenih usluga uspostavom liste čekanja, kažu u ministarstvu, bit će objavljen nakon što se u potpunosti implementira projekt e-Liste kojim se prati stanje liste čekanja u svim bolničkim zdravstvenim ustanovama Hrvatskoj. Kad će to biti, nisu objavili.
U udrugama pacijenata o pravilniku nemaju nikakve informacije, a nitko ih – kažu – nije pitao za mišljenje o tom aktu, u čijoj su izradi trebale sudjelovati i udruge.
– Shvaćam da je ministar Ostojić imao različite druge važne poslove, predizbornu kampanju, kolektivni ugovor, najavu štrajka, pa se pravilnikom vjerojatno osobno i nije bavio. Od njegovih suradnika, međutim, nikad nismo dobili tekst pravilnika niti poziv da damo svoje prijedloge ili sugestije, ističe Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu.
