Europski jazz izričaj karakterizira drukčiji glazbeni pristup od onog američkog, kao i često korištenje etničkih elemenata. Upravo je ta svježina koju novi glazbeni elementi unose u jazz više nego potrebna, kaže Obrovac
Kao i za prethodna tri Valamar Jazz Festivala, njegova umjetnička direktorica Tamara Obrovac za novo izdanje pripremila je atraktivan i umjetnički vrijedan program. Naime, na Festivalu, koji će se od 25. do 29. lipnja održati u Poreču, nastupit će stilski raznoliki glazbenici iz raznih zemalja sa četiri kontinenta. U razgovoru za Novi list Tamara Obrovac govori o načelima kojih se pridražava u organizaciji, ali i o sudjelovanju na nedavno održanom uglednom Jazz sajmu u Bremenu.
Koji su vaši kriteriji u odabiru umjetnika za Valamar Jazz Festival? – Što se glavnog programa tiče to je žanrovski raznolika, vrhunska jazz glazba prvenstveno poznatih svjetskih imena, ali i onih koji tek dolaze, a u sklopu pratećeg programa – promenadni koncerti, jam sessioni, after party – nastojimo uključiti mlađe domaće jazz snage. Osobno nastojim uključiti bar jednu žensku glazbenu osobnost ukoliko je moguće u funkciji vođe sastava…
Simbioza kulturnog i turističkog
Može li se rad na organizaciji festivala usporediti s radom na novoj pjesmi ili albumu? – Možda djelomice i može, po nekim nazovimo ih tako racionalnim parametrima. Na albumu se radi o sličnom osmišljavanju određene glazbene dramaturgije. Program festivala mora biti dovoljno žanrovski raznolik, a da istovremeno zadovoljava kriterije vrhunske glazbene izvedbe koja u našem slučaju s obzirom na festival turističke orjentacije treba ostati u okvirima kvalitetnog ali ne prekompleksnog jazz izričaja.
Po čemu je Valamar jazz festival specifičan, i koliko je ambijent u kojem se održava festival važan za održavanje koncerata? – Rekla bih da je osim po visokoj razini izvođača kojeg naš program manager Željko Žarak pomno bira, te općoj jazz atmosferi koja vlada tijekom festivala, upravo ambijent u kojem se koncerti odvijaju izuzetno važan. Kombinacija vrhunskog glazbenog doživljaja na prekrasnim povjesnim, kulturološkim i prirodnim lokacijama je jedno od osnovnih obilježja, a svakako i prednosti našeg festivala. Nije isto ukoliko slušate Dianne Reeves ili Davea Hollanda u zatvorenom ambijentu koncertne dvorane ili na pozornici na otočiću Sveti Nikola tik do mora, uz šum valova i zvuk cvrčaka s borovih stabala…
Što će obilježiti ovogodišnje izdanje festivala? – Poslovično visoka kvaliteta glazbe, a u odnosu na prošlu godinu kada smo u Atriju Eufrazijeve bazilike imali jedan koncert, ove godine će biti dva; 25. lipnja nastupit će turska pijanistica Ayshe Tutuncu, a 26. lipnja francuski virtuoz na kontrabasu Renaud Garcia Fons. Na otočiću Sveti Nikola imat ćemo tri dana po dva vrhunska koncerta. Između ostalih nastupit će Trilok Gurtu, Billy Childs i Buster Williams, a ove ćemo godine umjesto u funky maniri Festival zatvoriti latin spektaklom Eddie Palmieri Afro Carribean All Stars Banda.
Doprinos
Koliko je taj Festival važan za lokalnu zajednicu, ali i za Hrvatsku općenito – za razvoj kulture, ali i ekonomije, turizma? – U današnje vrijeme je već općepoznata činjenica da je obogaćivanje turističke ponude kulturnim manifestacijama postalo neophodno. Utoliko je doprinos Valamar Jazz Festivala važan, jer radi se o jakom regionalnom festivalu koji polagano postaje tradicionalna manifestacija koja pridonosi prepoznatljivosti Istre kao destinacije. Osim toga, tu se radi o partnerstvu i simbiozi između kulturnog i turističkog sektora ostvarenom na pravi način, o partnerstvu između profesionalnog tima pod mojim vodstvom koji se bavi organizacijom i produkcijom same manifestacije, i jake turističke firme koja iza projekta osim financijski stoji izvrsnom ugostiteljskom, gastro i eno ponudom, kao i posebnim »Jazz odmor« paketima kreiranim upravo za Jazz festival, u kojima su osim smještaja i prehrane uključene i ulaznice za sva festivalska dogadjanja.
Svježina europskog jazza
Kako bi usporedili Valamar Jazz Festival s drugima? Pri tome mislim na one najpoznatije. – Još smo mali u usporedbi, primjerice s Umbria Jazzom ili Montreux Jazz Festivalom koji su prave institucije, no nadamo se da ćemo kroz godine rasti i uz visoku kvalitetu i širenje programa sve više valorizirati naše prednosti izvrsnog ambijenta; kulturno povijesnih lokacija, mora sunca i vrhunske usluge, kao i gostoljubivost naših domaćina – Riviera Adrie iz Poreča.
Kako ste predstavili Hrvatsku na nedugo održanom sajmu jazza u Bremenu? – Dostojno! Kao Tamara Obrovac Quartet u sastavu: Tamara Obrovac, Matija Dedić, Žiga Golob i Krunoslav Levačić, nastupili smo u sklopu European Jazz Meetinga, gdje smo bili izabrani među 16 od nekoliko stotina bandova, što već samo po sebi govori.
Dodatnu težinu dala je i najava jednog od članova profesionalnog žirija Tonnyja Duddleyja Evansa, Umjetničkog savjetnika Jazzlines i Cheltenham jazz festivala, koji je rekao da izbor među sastavima nije bio lak, ali da se Tamara Obrovac Quartet isticao među ostalima.
Opušteno i slobodno sviranje
Bila je to prilika da usporedite hrvatsko jazz stvaralaštvo s onim iz drugih zemalja, ne samo Europe. Do kakvih ste spoznaja došli? – Na osnovu onih koncerata koje smo slušali, naš band ukoliko već nije bolji, a onda sigurno nije ništa lošiji od ostalih. Naša je prednost osim u strukturi kompozicija koje imaju stanovitu originalnost, u potpuno opuštenom i kompletno otvorenom i slobodnom načinu sviranja ovih zaista izvanrednih glazbenika kakvi se, nakon 20 godina međunarodne karijere – dozvolit ću si ovu neskromnost – ipak ne susreću često.
Koja su osnovna obilježja današnjeg svjetskog jazza? – Veseli me sve veća prisutnost europskog jazz izričaja kojeg karakterizira drukčiji glazbeni pristup od onog američkog, kao i često korištenje etničkih elemenata. Upravo je ta svježina koju novi glazbeni elementi unose u jazz više nego potrebna.
