Bankari ignorirali Linića

Zdeslav Šantić: Imam kredit u kunama i glupo bih se osjećao da pojeftine krediti u francima

Bojana Mrvoš Pavić

Povratak kamata na kredite u francima na razinu iz vremena uzimanja kredita na ne bi svim dužnicima pomogao, dapače, nekima bi i otežao otplatu kredita, kazao je analitičar Splitske banke



ZAGREB »Ovo je zaista dovoljno kompetentan skup da može ta pitanja ignorirati!«, našalio se direktor i glavni urednik časopisa »Banka«, uime bankarske elite okupljene na predstavljanju novog magazina Banka odgovarajući na novinarske upite o namjeri ministra financija Slavka Linića da ograniči minuse i kamate na njih, te da propiše parametre za izračun kamata na stambene kredite. I doista, nitko od bankara ništa više o tome nije htio  reći, osim Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke.


 »Korisnik sam kredita u kunama, zbog kojeg su me kolege 2007. godine, kad sam ga uzimao, zafrkavali da nikad od mene analitičara neće biti! Bude li država išla na ruku zaduženima u švicarskim francima, koji su se upuštali u taj rizik, pored većine zaduženih u eurima, i nas, u kunama, u najmanju ćemo se ruku osjećati glupo. Osim toga, povratak kamata na kredite u francima na razinu iz vremena uzimanja kredita na ne bi svim dužnicima pomogao, dapače, nekima bi i otežao otplatu kredita«, kazao je Šantić. Prijavu udruge Franak protiv HNB-a koji je, po mišljenju udruge, stao na stranu banaka, kratko je komentirao samo Ivanković, napominjući kako institucije (DORH, op.a.) treba pustiti da odrade svoj posao.


 O namjeri države da se uplete u odnos banaka s klijentima u novom je broju »Banke« progovorio, međutim, zamjenik guvernera HNB-a, Relja Martić, koji je govorio i na skupu. »Zaštita potrošača nije interveniranje u kamatne stope ni određivanje maksimalnih iznosa kredita, bez obzira na to što smatram da se neke stvari poput zatezne kamatne stope i maksimalno moguće ugovorne kamatne stope u obveznim odnosima mogu i trebaju propisivati. Potrošače treba štititi od nekorektnih postupaka i nepoštene poslovne prakse«, kaže Martić za »Banku«.


 Od monetarne se politike, kazao je, često očekuje nešto što ona ne može, ali ni ne smije raditi. »Monetarna politika nikad neće moći sama rješavati probleme u realnom sektoru strukturne prirode. Nema te monetarne politike koja može rješavati neracionalnosti u javnom sektoru«, kazao je Martić.  

Govoreći o bankarskom sektoru nakon ulaska Hrvatske u EU, Šantić je kazao kako će usklađivanje kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u EU biti dugotrajan proces, a ne trenutačni događaj. Rast bankarske konkurencije očekuje se kad su u pitanju veliki klijenti, ne i građani, dodao je. 


 Iako se raširilo mišljenje da su banke u krizi ostvarile značajne profite, objektivni pokazatelji profitabilnosti hrvatskih banaka pokazuju da je neto dobit 2012., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pala gotovo 30 posto te da je pad dobiti triju najvećih banaka veći od milijardu kuna – moglo se čuti.


Bankarski je sustav ostao profitabilan te je spreman poduprijeti razvoj gospodarstva, kad se za njega steknu uvjeti. U Hrvatskoj su krediti rasli u cijelom razdoblju krize, a pad se dogodio tek nakon četiri godine snažne recesije. U međunarodnim je usporedbama kreditna opskrbljenost hrvatskog gospodarstva visoka, ali se s obzirom na recesiju postavlja pitanje o efikasnosti alokacije kredita. Usprkos značajnom padu kredita u 2012. u odnosu na 2008., stanje kredita bilo je 13,9 posto više no krajem 2008., dok je u istom razdoblju BDP pao 10,9 posto realno.