ZAGREB »Ovo je zaista dovoljno kompetentan skup da može ta pitanja ignorirati!«, našalio se direktor i glavni urednik časopisa »Banka«, uime bankarske elite okupljene na predstavljanju novog magazina Banka odgovarajući na novinarske upite o namjeri ministra financija Slavka Linića da ograniči minuse i kamate na njih, te da propiše parametre za izračun kamata na stambene kredite. I doista, nitko od bankara ništa više o tome nije htio  reći, osim Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke.

 »Korisnik sam kredita u kunama, zbog kojeg su me kolege 2007. godine, kad sam ga uzimao, zafrkavali da nikad od mene analitičara neće biti! Bude li država išla na ruku zaduženima u švicarskim francima, koji su se upuštali u taj rizik, pored većine zaduženih u eurima, i nas, u kunama, u najmanju ćemo se ruku osjećati glupo. Osim toga, povratak kamata na kredite u francima na razinu iz vremena uzimanja kredita na ne bi svim dužnicima pomogao, dapače, nekima bi i otežao otplatu kredita«, kazao je Šantić. Prijavu udruge Franak protiv HNB-a koji je, po mišljenju udruge, stao na stranu banaka, kratko je komentirao samo Ivanković, napominjući kako institucije (DORH, op.a.) treba pustiti da odrade svoj posao.

 O namjeri države da se uplete u odnos banaka s klijentima u novom je broju »Banke« progovorio, međutim, zamjenik guvernera HNB-a, Relja Martić, koji je govorio i na skupu. »Zaštita potrošača nije interveniranje u kamatne stope ni određivanje maksimalnih iznosa kredita, bez obzira na to što smatram da se neke stvari poput zatezne kamatne stope i maksimalno moguće ugovorne kamatne stope u obveznim odnosima mogu i trebaju propisivati. Potrošače treba štititi od nekorektnih postupaka i nepoštene poslovne prakse«, kaže Martić za »Banku«.

Govoreći o bankarskom sektoru nakon ulaska Hrvatske u EU, Šantić je kazao kako će usklađivanje kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u EU biti dugotrajan proces, a ne trenutačni događaj. Rast bankarske konkurencije očekuje se kad su u pitanju veliki klijenti, ne i građani, dodao je. 

 Iako se raširilo mišljenje da su banke u krizi ostvarile značajne profite, objektivni pokazatelji profitabilnosti hrvatskih banaka pokazuju da je neto dobit 2012., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pala gotovo 30 posto te da je pad dobiti triju najvećih banaka veći od milijardu kuna – moglo se čuti.

Bankarski je sustav ostao profitabilan te je spreman poduprijeti razvoj gospodarstva, kad se za njega steknu uvjeti. U Hrvatskoj su krediti rasli u cijelom razdoblju krize, a pad se dogodio tek nakon četiri godine snažne recesije. U međunarodnim je usporedbama kreditna opskrbljenost hrvatskog gospodarstva visoka, ali se s obzirom na recesiju postavlja pitanje o efikasnosti alokacije kredita. Usprkos značajnom padu kredita u 2012. u odnosu na 2008., stanje kredita bilo je 13,9 posto više no krajem 2008., dok je u istom razdoblju BDP pao 10,9 posto realno.