Preostalo dvoje zastupnika iz Hrvatske, Ruža Tomašić i Nikola Vuljanić, zasad se neće svrstavati u političke frakcije unutar EP-a
U nekoliko od deset tzv. novih zemalja članica EU-a na prvim su izborima za Europski parlament, 2004. godine, najveći broj mandata dobile stranke koje pripadaju EPP-u. Zahvaljujući svojim članicama na nacionalnoj razini, europski pučani su, primjerice, tada dobili 14 mandata u Češkoj (od 24), 13 u Mađarskoj (od 24), četiri u Sloveniji (od sedam) te tri na Cipru (od šest).
Rezultate izbora pozdravili su šefovi obiju najvećih grupacija, osvrnuvši se i na vrlo nizak odaziv za koji su u EPP-u, čiji je član HDZ, okrivili vladajuću koaliciju u Hrvatskoj. »Čestitam HDZ-u i Tomislavu Karamarku na pobjedi na prvim europskim izborima u Hrvatskoj. To je vrlo zaslužena pobjeda i priznanje važne uloge koju je HDZ odigrao u osiguravanju članstva Hrvatske u Europskoj uniji«, poručio je predsjednik EPP-a Wilfried Martens, istaknuvši da je rezultat »dvostruki poraz za socijalističko-liberalnu vladu jer ne samo što je izgubila izbore nego je i vodila vrlo siromašnu informacijsku kampanju prema hrvatskim građanima, što je rezultiralo vrlo niskim odazivom«. – Vladin ispodprosječni učinak nije najbolji početak za pristupanje Hrvatske EU-u, dodao je Martens, aludirajući na odaziv birača.HDZ-u je čestitao i šef zastupničkog kluba EPP-a Joseph Daul, koji je ocijenio da je HDZ-ova lista postigla veliki rezultat. »Hrvatska je prešla dug put od stjecanja neovisnosti. Teško je povjerovati da je zemlja ne tako davno bila opustošena ratom. Sada ulazi u najveći klub demokracija. U redu je da stranka, koja je vodila Hrvatsku prema neovisnosti, sada simbolično uvodi zemlju u EU«, kazao je Daul.Unatoč tome što SDP-ova lista nije osvojila najveći broj mandata, šef kluba zastupnika socijalista i demokrata Hannes Swoboda pozdravio je »snažan rezultat SDP-a« te istaknuo da se veseli što će uskoro tijesno surađivati s novim kolegama. – Zajedno ćemo raditi za snažniju Europu za ljude, za socijalnu pravdu i poštenje za sve građane, poručio je Swoboda koji, za razliku od Martensa, za slab odaziv ne krivi Vladu Zorana Milanovića. – Slab odaziv je za žaljenje, ali nadam se da će predstojeće pristupanje Hrvatske EU i rad novoizabranih predstavnika zemlje povećati sudjelovanje na izborima sljedeće godine, kada će svih 28 članica birati novi Europski parlament, kazao je nekadašnji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. Slab izlazak na prve europske izbore bio je tema i sastanka premijera Zorana Milanovića s potpredsjednicom Europske komisije te povjerenicom za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo Viviane Reding. Iz Vlade je priopćeno da je Milanović u razgovoru naglasio da bi odaziv u postotku bio još i manji, »odnosno oko 15 posto, da popis birača nije doveden u red«. »I u ostalim državama članicama, kampanja za Europski parlament često se svodi na lokalne, odnosno nacionalne teme, umjesto na europske. Stoga je ponovno istaknuta potreba postizanja prepoznatljivosti europskih tema i njihove važnosti za države članice pa je tako bilo riječi i o preporukama Europske komisije državama članicama u tom smislu, koje će se odnositi na sljedeće redovite izbore za Europski parlament, koji će se održati u svim državama članicama 2014. godine«, navode u Vladi. Jedna od tih preporuka je i da europske stranačke grupacije na sljedećim izborima istaknu svoje kandidate za mjesto predsjednika Komisije kako bi birači unaprijed znali koga njihova nacionalna stranka želi vidjeti na toj dužnosti. Upravo Viviane Reding mnoge vide kao moguću kandidatkinju EPP-a, iako se ona sama nedavno založila za treći mandat aktualnog predsjednika Komisije Jose Manuela Barrosa.
