U HEP-u su takva odstupanja bilježili još 1998. godine, za vrijeme utakmica hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, pogotovo onih koje su se igrale u završnici. Pred početak utakmica potrošnja bi počela padati u odnosu na dane kada nema prijenosa
ZAGREB Ravnoteža – to je ono što se svakog dana i svakog sata u danu nastoji postići u tvrtki Hrvatski operator prijenosnog sustav. Posao zaposlenih u tom HEP-ovom poduzeću između ostalog je uravnotežiti proizvodnju i potrošnju električne energije u svakom trenutku dana i noći.
Oni ne mogu proizvoditi energiju danas za sutra. Sva energija koja se proizvede mora se odmah i potrošiti. »Struja« se u većim količinama ne može spremiti za sutra. Ona se ne može skladištiti, poput nafte ili plina.
Ne može se proizvesti u veljači kako bi se trošila u srpnju. Zato prateće službe i dispečeri HOPS-a i procjenjuju potrošnju za svaki dan posebno i za svaki sat u danu. Tako se razlikuju potrošnje radnog od neradnog dana. Potrošnja u ponedjeljak nije ista kao petak, neradni dani imaju nižu potrošnju od radnih, odnosno vikend potrošnja je priča za sebe.
Utjecaj događaja
Jedan od načina na koji se može promatrati utjecaj tih posebnih dogđaja na potrošnju električne energije je i uspoređivanje planiranih vrijednosti opterećenja sustava i onih ostvarenih. Posebnog ponašanja sustava i utjecaja TV prijenosa utakmice uoči se na temelji razlike ponašanja građana u odnosu na uobičajeno ponašanje kad takvog događaja nema.
U petak, 22. ožujka odigrala se dugo iščekivana utakmica Hrvatska – Srbija i po potrošnji električne energije moglo se vidjeti da građani odstupaju od svojih navika. Usporedba tog petka, kad se igrala kvalifikacijska za odlazak na Svjetsko prvenstvo s istim danom prethodnog tjedna pokazuje da se građani nakon utakmice »zanemarili« uobičajene poslove. Ovakva usporedba je gruba uz određene manjkavosti, napominju u HOPS-u, no ipak daje neke informacije o ponašanju velikog broja ljudi za vrijeme nogometnog susreta.
Razmjenjuju HEP-ovi dispečeri svoje informacije i s kolegama iz inozemstva. Život jednako stane i u Engleskoj kad se igraju važne utakmice, pa tako kad je s druge strane jedan od njihovih dražih protivnika Argentina, opterećenje u sustavu padne za 2.200 MW, što je, primjerice, jednako snazi tri nuklearne elektrane Krško.
Promjena ponašanja
Iako je cijeli dan potrošnja bilo nešto niža, vjerojatno zbog nešto viših temperatura, HEP-ovi dispečeri zamijetili su određena odstupanja koja je, koliko se može zaključiti, prouzrokovao TV prijenos.
Nakon 20 sati potrošnja električne energije svakog je prethodnog dana rasla, ali tog petka nije. Zadržala se na približno jednakoj vrijednosti neko dulje vrijeme. Na osnovu tih se činjenica može nagađati, čak i zaključiti da su građani očito iza utakmice odlučili zanemariti dio uobičajenih aktivnosti, ostali su u gradu ili izašli u kafiće ili su jednostavno nastavili gledati televiziju. Promjena ponašanja kad je u pitanju potrošnja električne energije uzrokuje TV prijenos, veliki interes velikog broja ljudi za događaj.
Potrošnja energije (struje) iz sata u sat točno može pokazati koji su događali u stanju malo »usporiti« Hrvatsku bilo da je riječ o sportskim ili nekim drugim događajima koji građane ponukaju da ostave sve drugo i sjednu pred televizore.
Porast opterećenja
U HEP-u su takva odstupanja, bilježili još 1998. godine. Tada su HEP-ovidispečeri zamijetili da se za vrijeme utakmica hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu, pogotovo onih koje su se igrale u završnici, u četvrtfinalu, polufinalu i borbi za treće mjesto potrošnja »ponaša« potpuno isto. Kako su se sve te utakmice igrale od 21 sat, pred sam bi početak potrošnja počela padati u odnosu na dane kada nema utakmica.
Odstupanja su za vrijeme prvog i drugog poluvremena dosezala i do 60 MW, što je snaga dvije HE Lešće. U pauzi, između poluvremena, sve se ponovno vraća u »normalu« na petnaestak minuta, a nakon završetka utakmice događa se nagli preokret i opterećenje je raslo za 80 MW.
No, nije samo nogomet spuštao potrošnju električne energije u Hrvatskoj ispod uobičajenih razina. Građane su za televizore prikovali i rukometaši, pogotovu kad se igralo finale Svjetskog prvenstva u Zagrebu, ili kad im se organizirao doček nakon osvojene zlatne medalje u Ateni. A uobičajeni dnevni poslovi znali su se zanemari i kad je Janica Kostelić osvojila četiri medalje na zimskim olimpijskim igrama u SAD-u pa joj je u glavnom gradu organiziran doček.