ZAGREB – Dio ratnih zločina mogao bi ostati nekažnjen, upozorile su jučer nevladine organizacije za ljudska prava koje u Hrvatskoj promatraju suđenja za ratne zločine.

Predstavljajući Izvještaj o promatranju suđenja za prošlu godinu, predstavnici nevladinih organizacija kazali su na konferenciji za novinare kako postaje sve teže procesuirati ratne zločine. Zbog protoka vremena sve je teže pronaći dokaze i svjedoke, manjka spremnosti da se svjedoči, javni interes opada, a naročito je teško procesuirati zločine u vrhu zapovjedne hijerarhije, upozorila je voditeljica Documente Vesna Teršelič.

Marko Sjekavica iz Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP), upozorio je kako je pravda nedopustivo spora. Frustrira, kazao je, činjenica da žrtve pravdu čekaju i dva desetljeća nakon rata. „Nije važna samo formalna pravda, nego i njezin učinak na cijelo društvo», kazao je Sjekavica. Zatražio je da ratni zločini budu izuzeti iz zakonske odredbe da država plaća obranu pripadnicima MUP-a koji su počinili kazneno djelo. GOLJP naime smatra da bi novac koji je država platila za obranu pravomoćno osuđenici za ratni zločin morali vratiti, a on bi se potom preusmjerio njihovim žrtvama.

Mladen Stojanović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava kazao je kako su prošle godine pokrenuta neki važna suđenja, popu onih za zločine u Kerestincu, Sisku i Pakračkoj poljani. Upozorio je, međutim, kako ima suđenja koja traju duže od desetljeća, te da miniranja kuća i deložacije nisu procesuirani. Aktivisti su istaknuli kako je dobro da se o ratnome silovanju prošle godine počelo više govoriti kao o ratnome zločinu.

Vesna Teršelič komentirala je nedavne ekstremističke izjave, rekavši kako „političari poput Ruže Tomašić još uvijek rone u glibu mržnje”.

– Ona priziva vrijeme u kojemu su se zataškavali zločini, koji su danas pravosudno procesuirani, njihovi počinitelji kažnjeni, čime su osuđene likvidacije civila. U sudnicama se procesuiraju zločini, a neodgovorno ponašanje političara u ovoj pregrijanoj atmosferi vraća nas u atmosferu devedesetih. Umjesto izgradnje povjerenja, produbljuju se podjele u društvu, kazala je Vesna Teršelič.