Pa ti štedi!

Narod spašava državu od bankrota: Cipar uvodi porez na štednju u bankama

Hina

 Ciparski predsjednik obećao je da će oni koji će plaćati porez biti obeštećeni u dionicama banaka za koje će jamstvo biti budući prihodi od plina



NIKOZIJA Ciparski parlament u ponedjeljak će glasovati o prijepornom financijskom paketu pomoći EU-a i MMF-a, koji predviđa uvođenje poreza na bankovnu štednju građana, što je potez koji je uznemirio ulagače i dovelo do slabljenja eura i pada na burzama u Europi i Aziji.


Ministri financija eurozone dogovorili su se o deset milijarda eura teškom paketu pomoći Cipru u petak navečer. Dogovor je izazvao bijes cipraske javnosti jer predviđa uvođenje poreza do deset posto na bankovnu štednju, što je presedan u dosadašnjim paketima pomoći zemljama s posrnulim gospodarstvom.


Štediše su tijekom vikenda želeći spasiti svoje depozite ispraznile bankomate ciparskih banaka i sve su isplate obustavljene. Banke u ponedjeljak ne rade zbog praznika pa su izbjegnute navale klijenata na šaltere. Nametanje poreza na štednju nije samo uznemirilo ciparske građane nego i investitore koji predviđaju da bi to moglo izazvati potrese na financijskim tržištima.


Ciparska vlada tvrdi da je dogovor »bolan«, ali nužan kako bi se izbjegao bankrot. Međutim, uoči glasovanja u parlamentu vlada preko Bruxellesa pokušava pronaći rješenje kojim se ublažio udarac malim štedišama.Izvor blizak pregovorima kazao je Reutersu da se ciparske vlasti nadaju da će porez na štednju manju od 100.000 eura s predloženih 6,75 posto smanjiti na tri posto, ali zato na onu preko toga iznosa s predloženih 9,9 posto povisiti na 12,5 posto. Glasnogovornik europskog povjerenika za ekonomska pitanja Ollija Rehna kazao je da bi plan mogao biti prihvatljiv pod uvjetom da financijski učinak bude jednak.Plan pomoći zahtijeva potvrdu parlamenta, a pitanje je hoće li do toga doći. Parlament ima 56 zastupnika, a nijedna stranka nema apsolutnu većinu. Neke od njih već su najavile da neće podržati sporazum. Glasovanje je trebalo biti održano u nedjelju, ali odgođeno za jedan dan kako bi se pokušalo doći do konsenzusa.




Ciparski predsjednik je u nedjelju rekao da će štediše koji će morati platiti porez na bankovne uloge u okviru uvjeta za dobivanje financijske pomoći biti obeštećeni u dionicama banaka za koje će jamstvo biti budući prihodi od plina. 



Ciparski ministar financija Mihalis Sarris trebao bi u srijedu posjetiti Moskvu, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo financija u kontekstu previranja koja je prouzročila neočekivana najava poreza na depozite u ciparskim bankama. Iako službeni razlog posjeta ciparskog ministra Moskvi nije naveden, poznato je da je Rusija 2011. odobrila Cipru 2,5 milijardi eura financijske pomoći. 


Ruski predsjednik Vladimir Putin je ocijenio nepravednim i opasnim porez na bankovnu štednju koji Cipar mora uvesti u zamjenu za međunarodni paket pomoći i koji će teško pogoditi bogatije ruske štedište koji drže novac u ciparskim bankama, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik. »Putin je rekao da će ta odluka, ako se prihvati, biti nepravedna, neprofesionalna i opasna«, rekao je Dmitrij Peskov, a prenijele su ruske agencije.


Stručnjaci misle da je vrijednost ruske imovine na Cipru barem 20 milijarda dolara, puno više od nekih procjena. Rusija je zato najviše zabrinuta nakon najave paketa pomoći tom sredozemnom otoku koji obuhvaća i jednokratni porez na bankovnu štednju. Mediji i analitičari ocijenili su u ponedjeljak da će ova odluka koštati ruske štediše između dvije i tri milijarde eura. 



U obraćanju naciji koje je prenosila televizija predsjednik Nicolas Anastasiades je rekao da je morao prihvatiti poreze na bankarske depozite u zamjenu za međunarodnu pomoć jer bi se inače Cipar suočio sa stečajem.


“Rješenje koje smo dogovorili nije ono koje smo željeli ali je najmanje bolno u ovim okolnostima”, rekao je Anastasiades.


Ministri financija eurozone dogovorili su se o deset milijarda eura teškom paketu pomoći Cipru ne bi li tu zemlju spasili od bankrota. Dogovor je postignut nakon bruxelleskih pregovora ministara i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda.


Zauzvrat, Cipar mora obuzdati deficit, smanjiti bankarski sektor i povećati poreze. Ciparske banke bile su izložene Grčkoj koja je i sama u krizi i primila je dva golema financijska paketa pomoći.


Po dogovoru s EU-om i uz podršku MMF-a, na štednju u bankama manju od 100.000 eura platio bi se jednokratni porez od 6,75 posto, a za veće iznose 9,9 posto. Takav uvjet dosad je nezabilježen u financijskim paketima pomoći zemljama s posrnulom ekonomijom.


Cipar je najmanja država Europske unije, ali stručnjaci strahuju da bi njegov bankrot destabilizirao europski financijski sustav. Pravi je ciparski problem bankarski sektor jer je nekoliko puta veći od ciparskog gospodarstva, a otočne banke bile su žestoko pogođene financijskom krizom u Grčkoj.


Ciparska otvorena ekonomija također znači da njegove banke privlače velike depozite iz inozemstva, posebice iz Rusije. Vlada u Moskvi razmatra reprogramiranje ruskog zajma Cipru vrijednog 2,5 milijarde eura, ali odluka o tome još nije donijeta. Zamjenik ruskog ministra gospodarstva Andrej Klepač izjavio je u ponedjeljak kako ne vjeruje da će situacija na Cipru pogoditi kretanje kapitala na unutarnjem ruskom tržištu.