Nomen est nomen – već odabirom imena novi papa šalje poruku

Papa Franjo I. pozdravio vjernike: Sada ćemo započeti put ljubavi!

Hina

Isusovac i argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio novi je papa, objavio je u srijedu navečer kratko nakon 20 sati s balkona bazilike svetog Petra kardinal protođakon, Francuz Jean-Louis Tauran čuvenom izrekom »Habemus Papam«



VATIKAN – Novi poglavar Katoličke crkve papa Franjo I izašao je u srijedu u 20 sati i 20 minuta pred vjernike na balkon bazilike svetog Petra, zahvalio se kardinalima na izboru i pozvao vjernike da mu se prvo pridruže u molitvi za papu u miru Benedikta XVI.


»Sada ćemo započeti taj put biskupa i naroda, put ljubavi i povjerenja među nama, molimo za nas, molimo za cijeli svijet da ostvarimo bratstvo«, rekao je novi papa nakon molitve i zamolio vjernike da se pomole za njega. Papa je potom uputio svoj blagoslov Urbi et orbi, gradu i svijetu.


Papa Franjo I se nakon svog prvog obraćanja vjernicima u svojstvu poglavara Katoličke crkve u 20 sati i 34 minuta povukao s balkona bazilike svetog Petra zaželjevši svima »laku noć«.


Argentinski kardinal i isusovac




Franjo I, isusovac i argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio novi je papa, objavio je u srijedu navečer kratko nakon 20 sati s balkona bazilike svetog Petra kardinal protođakon, Francuz Jean-Louis Tauran čuvenom izrekom »Habemus Papam« (imamo papu). Sam si je izabrao ime, i to u čast Franji Asiškom.



Papa Franjo, punim imenom Jorge Mario Bergoglio, argentinski je kardinal koji od srijede, 13. ožujka, vodi Katoličku crkvu nakon što ga je na tu dužnost u petom krugu izbora izabralo 115 kardinala drugog dana konklava.


Prvi neeuropski poglavar Katoličke crkve i prvi isusovac na toj dužnosti, 266. papa u povijesti, rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu kao jedno od petero djece talijanskih useljenika, željezničara i njegove žene. Nakon studija na Teološkoj školi Villa Devoto u Buenos Airesu, 11. ožujka 1958. pridružio se isusovačkom redu.


Zaređen je za svećenika 13. prosinca 1969., nakon čega je studirao na filozofskom i teološkom fakultetu u sjemeništu u San Miguelu, gdje je stekao titulu profesora teologije.


Zadivljena njegovim osobinama vođe, Družba Isusova promaknula je Bergoglija na položaj provincijala za Argentinu, na kojem je ostao od 1973. do 1979. Od 1980 do 1986. bio je rektor sjemeništa u San Miguelu, gdje je bio studirao. Doktorirao je u Njemačkoj, nakon čega se vratio u domovinu, gdje je služio kao ispovjednik i voditelj duhovne obnove u Cordobi.


Od 1992. do 1997. bio je pomoćni biskup Buenos Airesa, a 28. veljače 1998. na položaju biskupa zamijenio je kardinala Quarracina.


Papa Ivan Pavao II pozvao je 21. veljače 2001. novoimenovanog nadbiskupa Buenos Airesa Bergoglia u konzistorij u Vatikan i promaknuo ga u kardinala. Argentinski kardinal obavljao je brojne zadaće u Rimskoj kuriji u nekoliko kongregacija.


Kao kardinal Bergoglio je postao poznat po osobnoj poniznosti, konzervativnoj doktrini i odanosti socijalnoj pravednosti, a reputaciji poniznosti uvelike je pridonio i vrlo jednostavan način života. Živio je u malom stanu, iako je mogao birati rezidenciju u biskupskoj palači. Odrekao se automobila s osobnim vozačem i vozio se javnim prijevozom, a navodno si je sam i kuhao.


Nakon smrti pape Ivana Pavla II, kardinal Bergoglio sudjelovao je u konklavama na kojima je izabran papa Benedikt XVI, a tad se govorilo da je upravo on bio najozbiljniji protukandidat kardinalu Josephu Ratzingeru i da je odluka o novom Papi donešena tek nakon što je on od kardinala u konklavama zatražio da više ne glasuju za njega.


U razdoblju sedisvakancije prije toga djelovao je kao regent i zajedno s Kardinalskim kolegijem upravljao Svetom Stolicom i Katoličkom crkvom do izbora novog poglavara.


U studenome 2005. Bergoglio je izabran za predsjednika Argentinske biskupske konferencije i to velikom većinom glasova argentinskih biskupa, što je potvrdilo njegov status u domovini, ali i međunarodni prestiž koji je priskrbio načinom na koji se navodno ponašao u konklavama. Poslije prvog trogodišnjeg mandata na čelu argentinskih biskupa, ponovno je izabran na taj položaj u studenome 2011.


Što se njegovih stajališta tiče, smatra ga se bliskim konzervativnom laičkom pokretu Comunione e Liberazione, protivi se pobačaju i eutanaziji, promiče poštivanje homoseksualnih osoba, ali se snažno usprotivio zakonu o istospolnim brakovima koji je Argentina usvojila 2010. Mogućnost da istospolni partneri posvajaju djecu drži diskriminacijom prema djeci, zbog čega ga je kritizirala argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner, rekavši da ton Crkve podsjeća na »srednji vijek i inkviziciju«.


Veliki štovatelj kršćanske doktrine ljubavi, ostao je poznat po obilasku jednog hospicija 2001. u kojem je oprao i poljubio noge dvanaest oboljelih od AIDS-a.Franjo I rado čita djela Josea Luisa Borgesa i Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, ljubitelj je opere i fanatični navijač nogometnog kluba San Lorenzo iz Buenos Airesa, koji je utemeljio jedan svećenik.



Argentinski kardinal prvi je latinoamerički papa, ali i prvi iz redova isusovaca, izvijestio je BBC. 


Ukupno 115 kardinala u srijedu predvečer izabralo je nasljednika Benedikta XVI. i 266. papu u povijesti Katoličke crkve dvotrećinskom potporom, odnosno, u ovom slučaju, s najmanje 77 glasova. Nakon što je prihvatio izbor, novi poglavar Katoličke crkve je upitan kojim će se imenom zvati a nedugo potom je otišao u »sobu suza«, malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjenuo u papinsku reverendu i pripremio se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra.


Izbor novog pape tradicionalnom rečenicom »Habemus Papam« (imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Francuz Jean-Louis Tauran. Novi rimski biskup, s crvenom mocetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, potom se predstavio i podijelio svoj prvi blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu) i u tom je trenutku počeo novi pontifikat.


Objavu izbora novog poglavara Katoličke crkve bijelim dimom oko 40.000 vjernika okupljenih na trgu Svetog Petra popratilo je uzvicima »Živio Papa«, a u očekivanju objave imena novog pape vjernici su u potpunosti ispunili trg. Izbor novog papa popraćen je zvonjavom crkvenih zvona i u Hrvatskoj.


U 20. stoljeću bilo je osam konklava, a trajale su od dva dana 1939. i 1978., do pet dana 1922. Prosječan broj glasovanja potrebnih da se izabere papa bio je osam. Konklava na kojoj je 19. travnja 2005. izabran kardinal Ratzinger počela je dan ranije. Papa Franjo, isusovac iz Buenos Airesa, izabran je u petom glasovanju. 


Bijeli dim u 19 sati


Nad Sikstinskom kapelom u srijedu iza 19 sati je pušten bijeli dim što znači da je izabran novi papa.


Papa je izabran u petom krugu izbora. Kardinali, njih 115 u izolaciji je bilo od utorka i sve do večeras nisu se uspijevali dogovoriti. Najmanje njih 77  moralo je glasovati za nasljednika Pape Benedikta XVI da bi novi papa mogao biti uopće izabran.


Nakon bijelog dima iz Sikstinske kapele praćenog zvonjavom zvona bazilike svetog Petra, a potom i svih crkava u Rimu, očekuje da će uskoro s balkona bazilike svetog Petra kardinal protođakon, Francuz Jean-Louis Tauran, objaviti izbor novoga Pape čuvenom izrekom »Habemus Papam«.


Javnosti će se tada otkriti ime novog pape, a on će se pojavitie pred vjernicima. Nakon nekoliko riječi, novi papa će dati tradicionalni blagoslov Urbi et Orbi (Gradu i svijetu) i novi pontifikat će početi.


Objavu izbora novog poglavara Katoličke crkve mnoštvo vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra, oko 40.000 ljudi, popratilo je uzvicima »Živio Papa«.


Osim toga, tisuće ljudi uputile su se prema Trgu svetog Petra kako bi popratilo objavu.


Izbor novog papa popraćen je zvonjavom crkvenih zvona i u Hrvatskoj. 


Ime je znak


»Nomen est omen« (ime je znak), izreka koja postoji još od starog Rima ponovno je u središtu pozornosti jer će novi papa, čak i prije nego što izgovori prve riječi u javnosti, katolicima širom svijeta poslati poruku samim odabirom svojeg papinskog imena, navodi agencija Reuters u srijedu u duljoj analizi te teme.


Ima novog pape čut će se prvi put kad kardinal protođakon izađe na balkon bazilike svetog Petra i mnoštvu okupljenom na Trgu svetog Petra objavi – »Habemus papam« (Imamo Papu).


Novi papa će već odabirom imena, smatra britanska agencija, natuknuti glavni smjer u kojem će se kretati njegov pontifikat. Izabere li neko davno zaboravljeno ime iz prošlosti, poput Hilarija ili Zefirina, primorat će vjernike na konzultaciju povijesnih knjiga kako bi pokušali shvatiti što se krije iza toga, ali odabirom imena modernih papa, poput Benedikta, Ivana Pavla ili Ivana, dat će do znanja da želi nastaviti upravljati Katoličkom crkvom na temelju odrednica pontifikata pape čije je ime preuzeoo.


Ime koje se često spominjalo u vatikanskim kuloarima prije nego što se 115 kardinala izbornika u utorak zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi na konklavama izabrali novog poglavara pastve koja broji 1,2 milijarde ljudi u svijetu bilo je Franjo – ime koje bi, po Reutersu, mogao izabrati kardinal iz Bostona Sean O’Malley ako bude izabran za novog papu.


O’Mallaey je franjevac poznat po skromnosti i zato bi, procjenjuje Reuters, mogao biti prvi u povijesti koji bi izabrao ime po svetzom Franji Asiškom, reformistu iz 13. stoljeća koji je živio u siromaštvu, a svojim sljedbenicima poručivao – »Uvijek propovijedajte Evanđelje, ako treba i riječima«.


Irska kladionica Paddy Power, koja nudi oklade ne samo na kandidate koji mogu postati novim papom, već i na njihovu dob i ime koje će izabrati kao najvjerojatniji odabir stavila je ime »Lav« (latinski Leo), koje se doima progresivnim jer je posljednju papa tog imena, Lav XIII, tijekom pontifikata od 1878. do 1903. pridonio prilagodbi Crkve modernom poimanju industrijskog doba.



Argentinska predsjednica Cristine Kirchner u srijedu je pozdravila izbor sunarodnjaka Jorgea Marija Bergoglia za novog papu, zaželjevši da njegov pontifikat bude plodan po “pravdu, jednakost i mir u svijetu”, kaže se u priopćenju argentinske vlade. 


“Želimo vam, kao prvom čovjeku Crkve, plodnu pastoralnu službu u obavljanju tako velikih odgovornosti i u traženju pravde, jednakosti, bratstva i mira za čovječanstvo”, rekla je u svojoj poruci Kirchner, koja se izjašnjava kao praktična katolkinja, ali je s Bergogliom imala relativno hladne odnose dok je bio nadbiskup Buenos Airesa.


Argentinci su slaveći neočekivan izbor njihovog sunarodnjaka pohrlili u srijedu u crkve. Neki su u suzama molili da 67-godišnji isusovac osnaži vjeru u Vatikan nakon niza skandala, a jedna je žena na ulicama središta Buenos Airesa uzvikivala “Ovo je blagoslov za Argentinu”.


U roku od nekoliko minuta od objave imena novog pape, društvena mreža Twitter zatrpana je frazom “Ponovno Božja ruka”, što je referenca na čuveni i kontroverzni gol Diega Maradone, jednog od najpoznatijih argentinskih sinova u svijetu, na svjetskom prvenstvu 1986. godine protiv Engleza.


Tek je mali broj Argentinaca očekivao da će njihov Bergoglio, poznat po asketskom životu i posvećenosti siromašnima, biti izabran za Papu.


Papa Franjo se i sam našalio na udaljenost svoje domovine u prvom obraćanju vjernicima s lože bazilike svetog Petra kazavši da su kardinali “otišli na kraj svijeta” kako bi našli novog papu.


Njegov izbor pozdravila je i brazilska predsjednica Dilma Rouseff, kazavši da ga Brazilci očekuju na Svjetskom danu mladih u srpnju u Riju. “Čestitam papi Franji, Katoličkoj crkvi i narodu Argentine”, poručila je brazilska predsjednica.



Njegova enciklika »Rerum Novarum« (O novim stvarima) bila je prva koja se bavila društvenom pravdom i branila prava radnika. U njoj je istaknuo da su i komunizam i kapitalizam loši sustavi i da država treba raditi u cilju opće koristi svojih građana.


Upravo za zalaganja siromašnih i obespravljenih to bi ime, po Reutersovoj procjeni, mogao odabrati najveći favorit iz Južne Amerike, brazilski kardinal Odilo Scherer, ako bude izabrana na konklavama.


Drugo ime koje se najčešće spominje je Pio (latinski Pius – pravedan, vjeran, odan, pobožan…). koje je posljednji put odabrao Papa koji je Crkvu vodio od 1939. do 1958., a za koje bi se mogao, prema Reutersu, odlučiti izabrani kardinal vrlo konzervativnih stajališta, budući da su u posljednjih 150 godina četvorica Papa nosila to ime, a svi su bili izraziti konzervativci koji su vjerovali u centraliziranu papinsku vlast.


Pio IX (1846-1878.) odbacio je demokraciju kao društveno uređenje, Pio X (1903.-1914.) osuđivao je tadašnju suvremenu liberalnu politiku, a Pio XI (1922.-1939.) ostao je upamćen kao autokratski Papa. Za pontfikata Pija XII (1939.-1958.) izvršen je udar na liberalne teologe, a pamti ga se i po kontroverznom odnosu prema židovima i optužbama da se nije usprotivio Hitleru i Mussoliniju tijekom 2. svjetskog rata.



Papa Franjo služit će 19. ožujka inauguralnu misu, objavio je Vatikan.


Glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi na konferenciji za tisak je rekao da je Franjo telefonirao papi u miru Benediktu XVI ubrzo nakon izbora i dodao da će ga uskoro posjetiti.Papinoj inauguralnoj misi obično nazoče čelnici država i vlada.

Papa Franjo služit će 19. ožujka inauguralnu misu, objavio je Vatikan u srijedu.Glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi na konferenciji za tisak je rekao da je Franjo telefonirao papi u miru Benediktu XVI ubrzo nakon izbora i dodao da će ga uskoro posjetiti.Papinoj inauguralnoj misi obično nazoče čelnici država i vlada.



Konzervativni krugovi tvrde da je Pio XII učinio što je mogao u obrani židova protiv holokausta, zbog čega su predložili njegovu kanonizacijum, ali su židovske skupine od Vatikana zatražile da to ne čini dok se ne raščisti njegova uloga u 2. svjetskom ratu.


Ime Pio mogao bi izabrati jedan od najizglednijih kandidata za novog papu, milanski kardinal Angelo Scola, koji je na nedjeljnoj misi rekao da bi idući papa trebao voditi Crkvu »po uzoru na velike pape posljednjih 150 godina«.


Spominje se i dosad najpopularnije ime koje su kroz povijest birali nasljednici svetog Petra. Ivan XXIII (1958.-1963.) bio je posljednji u nizu papa tog imena, a po uzoru na njega, novi bi Sveti otac mogao biti sućutni svećenik ili reformist, smatra Reuters. Ivan XXIII bio je osoba vedra duha koji je sazvao Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) koji je rezultirao nekim reformama koje su posljednja dva Pape željeli oslabiti i poništiti.


Promjena imena i trenutku preuzimanja novog položaja poznata je od starorimskih careva koji su preuzimanjem vlasti mijenjali i imena i titule, iako je ista praksa poznata i iz Biblije, jer su pod novim imenima poznati i sveti Petar – prvi Papa – i sveti Pavao.


Prvi Papa za kojeg se zna da je promijenio ime bio je Ivan II 533., čije je krsno ime bilo Merkur, ali je on smatrao da se najviši kršćanski svećenik ne smije zvati po imenu poganskog rimskog božanstva.


Pogansko ime Oktavijan natjeralo je i 18-godišnjaka, čiji je izbor za papu 955. bio namješten, da odabere ime Ivan XII, a zanimljiva je situacija iz 1009. kad je za izabran čovjek po imenu Petar, koji ga se odrekao u korist imena Sergije IV jer nije želio da ga se uspoređuje s prvim Papom.


Njemački kardinal Joseph ratzinger odabir imena Benedikt XVI nakon izbora 2005. objasnio je željom da oda počast svetom Benediktu iz Nursie, »čiji život odražava kršćanske korijene Europe« i papi Benediktu XV (1914.-1922.) koji je tijekom 1. svjetskog rata zagovarao pomirbu.


Albino Luciani, izabran 1978., prvi je odabrao dva imena kao papa. nazvavši se Ivanom Pavlom I želio je pokazati da će se u pontifikatu naslanjati na reforme Ivana XXIII, ali i na tradicionalne vrijednosti svojeg neposrednog prethodnika Pavla VI (1963.-1978.)


Njegov je pontifikat trajao samo 33 dana prije nego što je umro, pa je poljski kardinal Karol Wojtyla u njegovu čast odabrao papinsko ime Ivan Pavao II.


No malo je vjerojatno da će se ijedan novi papa u skorijoj budućnosti odlučiti za ime Ivan Pavao, jer ako će povijest Woytilu pamtiti kao Ivana Pavla Velikog, kako ga nazivaju njegovi brojni poklonici, svatko tog imena suočava se s ozbiljnom opasnošću da ostane poznat kao Ivan Pavao Manji.