Izmjene na kojima se radi uvode i jaču kontrolu maksimalnih kamata na stambene kredite, jer će ubuduće ministar financija pravilnikom moći propisati najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite
ZAGREB Za godinu dana građani bi u minus na tekućem računu mogli ići do visine svoje plaće, što znači da će netko tko primjercie ima plaću od 6.000 kuna neto imati i toliki maksimalni minus na tekućem računu, a ne primjerice 10 ili čak 18 tisuća kuna, što su pojedine banke dosad odobravale.
Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker izjavio je danas kako građanima koji nemaju čime platiti svoje obveze neće pomoći nikakvo zakonsko rješenje, a vladu je, komentirajući najave o smanjivanju minusa na tekućim računima građana, prozvao zbog loše politike i porezne presije.
»Vlada na ovaj način nastoji oprati ruke zbog svoje loše politike i porezne presije i jednostavno želi baciti kost da se o tome raspravlja«, prokomentirao je Šuker napise po kojima će banke, umjesto dosadašnjeg dopuštenog minusa do tri plaće, građanima ubuduće odobravati skupe kredite do iznosa mjesečne plaće. Šuker misli da nikakvo zakonsko rješenje neće pomoći građanima koji nemaju čime platiti svoje obveze te da će oni »tražiti drugi prostor« za preživljavanje. »To je činjenica od koje vlada ne može pobjeći«, rekao je Šuker novinarima u Hrvatskome saboru.Ono što bi, po njegovim riječima, bilo logično jest da banke malo razmisle te da snize kamate. »Budite sigurni da nitko ne ide u minus s visokim kamatama zato što želi, nego naprosto zato što ga je život prisilio«, dodao je.
To ograničenje namjerava uvesti Ministarstvo financija izmjenama Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o poptrošačkom kreditiranju, a u svom priopćenju objašnjavaju da te izmjene pripremaju kako bi spriječili prekomjernu zaduženost građana. Ističu i da su na minusima na tekuće račune građani plaćali najveće kamate, jer su banke određivale gotovo maksimalne dopuštene kamate na te minuse.
Građani će imati godinu dana prijelaznog perioda nakon što izmjene zakona stupe na snagu, kako bi minus sveli na nova ograničenja. No izmjene na kojima se radi uvode i jaču kontrolu maksimalnih kamata na stambene kredite, jer će ubuduće ministar financija pravilnikom moći propisati najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite.
Usto ministar će moći odrediti i metodu po kojoj će se izračunavati kamata na stambeni kredit, a iz ministarstva financija da se time stambenim kreditima daje poseban status, a građanima zaštita od prekomjernog rasta kamatnih stopa.
Uz napomenu da ne može ulaziti u detalje, jer su u tijeku tek prvi razgovori između Vlade, bankarskog sustava i HNB-a te da će o tome biti još putno rasprava, Linić je kazao i da zakonske izmjene predviđaju da kamate na stambene kredite neće rasti »onako kako to banke ugovaraju ili ocjenjuju«, već će ih Vlada nastojati kontrolirati.
– Naravno da nećemo dozvoliti da idu iznad neke stope. U ovom trenutku to bi bilo 5 posto. Koliko će to biti sutra, ako Hrvatska bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo osigurati bolje financiranje, sigurno da će biti i niža stopa i zato se nije išlo na zakonski definiranu stopu nego na pravo Vlade da svojim politikama definira tu kamatnu stopu, a koja treba biti u zaštiti građana, a ne u zaštiti kreditora«, kazao je Linić.
Nedavne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju propisale su da se banke moraju držati precizno određenih parametara kad utvrđuju kamate, posebice tamo gdje je ugovorena promjenjiva kamata, kako bi građabnima bilo jasno što je razlog njihova rasta.
Međutim, sada se i kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa uvodi mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja tih parametara te njihov utjecaj na visinu promjenjive kamatne stope. Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana odnosno potrošača u kreditnim odnosima s vjerovnicima, a posebice u onim kreditnim odnosima kojima građani rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja, poput stambenih potreba.
Kazao je i da Vlada ima suglasnost HNB-a za ove mjere.
– Ovo je posao Vlade, suglasnost HNB-a imamo jer to i jesu naša prava, ali poslovno se bankarstvo očito zabrinulo jer vide da ćemo se itekako ozbiljno postaviti u zaštiti građane. Samo neka galame, ali Vlada nosi svoj teret odgovornosti i zato ga želimo imati, neće se moći više tek tako lako uzimati novac od građana, zaključio je ministar Linić.
