BEOGRAD –  Šef pravnog tima Srbije u sporu s Hrvatskom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu Saša Obradović ocijenio je važnim da odluka po uzajamnoj tužbi i protutužbi za genocid ishodi rješenje koje će omogućiti dalju izgradnju dobrosusjedskih odnosa dviju država, izvijestili su u nedjelju beogradski mediji iz Den Haaga.

«Uvjereni smo da su činjenice i argumenti koje ćemo iznijeti takvi da im sud (ICJ) mora pokloniti veliku ozbiljnost«, rekao je Obradović tijekom susreta s novinarima.

On je istaknuo stajalište Srbije da, bez obzira na nesporna teška kaznena djela, počinjena tijekom rata nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom, ta zlodjela »nisu imala obilježje genocida«, kako tvrdi Hrvatska, izvijestili su mediji.

Kako je rekao Obradović, Srbija će tijekom rasprave izložiti dokaze u prilog svojoj protutužbi da je operacija Oluja predstavljala »kulminaciju kriminalne namjere« hrvatske vlade i vojnih snaga da uklone srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, i da je imala obilježja genocida. Srpski pravni tim će, po Obradovićevim riječima, dokazivati da je Oluja bila »najteže kazneno djelo« tijekom rata u Hrvatskoj.

Obradović je naglasio i »legitimni interes« Srbije da pred ICJ-om iznese dokaze o »broju žrtava« i činjenici da u Hrvatskoj sada živi jedna trećina Srba koji su u njoj živjeli prije rata.

Glavni pravni zastupnik Srbije pred ICJ-om podsjetio je i da srbijanska vlada nije pokrenula postupak niti je željela da se u uzajamnom sporu o genocidu »dođe do ove faze«, te da je uložila mnogo napora da dođe do pomirenja i rješenja spora vansudskim putem, ali se to »nažalost nije dogodilo«.

«Sada kada smo ovdje, naš zadatak je najprije uvjerljivo dokazati da kaznena djela počinjena 1991. u Hrvatskoj nisu imala bitna obilježja genocida, a drugo je da zločini koji su počinjeni prema srpskoj strani, prije svega oni u operaciji ‘Oluja’, jesu imali bitna obilježja kaznenog djela genocida«, rekao je Obradović.

Naznačio je da je za srpsku stranu važno predstaviti činjenice o Oluji, kao o »izuzetno ozbiljnom zločinu«, »koje nijedan sud«, uključujući i Haaški sud (ICTY) u procesu zapovjedniku te operacije Anti Gotovini, do sada nije uzeo u obzir.

Obradović nije želi govoriti o mogućnom ishodu spora, ocijenivši da ja »na sudu da presudi«.

U ponedjeljak počinje glavna rasprava pred ICJ, nakon što je 2. srpnja 1999. Hrvatska u Den Haagu tužila tadašnju SR Jugoslaviju za kršenje konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida i zatražila od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda da presudi da je od 1991. do 1995. ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetnu svotu koju Beograd treba platiti.

Država koju je Hrvatska tužila pred ICJ-om u međuvremenu se triput promijenila – od SRJ je prvo nastala državna zajednica Srbije i Crne Gore, a 2006. su nastale dvije postojeće države, kad je Republika Srbija odlukom parlamenta postala sljednicom državne zajednice SCG i u cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.

Nakon što se sud proglasio nadležnim Srbija je 2010. uložila protutužbu protiv Hrvatske za povredu konvencije o genocidu smatrajući da je počinjen genocid nad Srbima u Oluji 1995. kada je »250.000 Srba etnički očišćeno s prostora Hrvatske«.

Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će od 3. ožujka do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Presuda se očekuje do kraja godine.