»Dat ću sve od sebe da se sutra ne ruši vrijednost Inine imovine. I neka pobijede najveće kompanije koje dolaze, da Ina bude dio tog velikog energetskog projekta. Dat ću sve od sebe da Ina ne izgubi svoju poziciju u regiji«, kazao je u jednom trenutku ministar Vrdoljak, očito aludirajući na spor s MOL-om, i moguće novo partnerstvo u Ini s ruskim kupcima. Spomenuo je i da se lokacijska dozvola za LNG terminal očekuje kroz par mjeseci. Na pitanje očekuje li se i poskupljenje električne energije i plina, odgovorio je kako poskupljenja u narednih godinu dana sigurno neće biti jer »ova Vlada vodi pametnu energetsku politiku«.

Vrdoljak se, kako je kazao, uzdaje u ulaganja privatnog sektora, pri čemu je ključni aktualni projekt istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na Jadranu, oko kojeg se jučer razvila vrlo zanimljiva rasprava između direktorice Sektora istraživanja Ine Lilit Cote i Barbare Dorić, privremene predsjednice uprave novoosnovane Agencije za ugljikovodike.

  Nova seizmološka ispitivanja norveške tvrtke Spectrum za Hrvatsku vladu, kazala je Cota, samo su »nove naočale kroz koje se slika jasnije vidi, ali koje i dalje ne mogu reći ima li u Jadranu nafte i plina«. Zato bi bilo korisno od samog Spectruma čuti, naglasila je, pojašnjenje tvrdnji o pronalasku ugljikovodika – nafte i plina.

»U svjetskoj naftnoj praksi nije uobičajeno da informacije o pronalasku daje servisna kompanija. To bi bilo kao da serviser nekog medicinskog uređaja pacijentu u bolnici postavlja dijagnozu«, kazala je Cota, zaključujući kako će tek istražne bušotine pokazati ima li u Jadranu onoga što nam se već prezentira kao gotova stvar. Čelnica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić uzvratila joj je napomenom kako se nikad nije niti govorilo o tome da je Spectrum otkrio naftu i plin, već da podaci ukazuju na potencijal ugljikovodičnih nakupina duž cijelog Jadrana.

  – Neću učiniti grešku norveškog kolege 60-tih godina, koji je kazao kako će sam popiti svu naftu koja se pronađe u Norveškoj! Potencijal postoji, ali tek treba vidjeti u kojem obliku i koliko, kazao je ravnatelj Geološkog instituta Josip Halamić.

  Počev od 10. ožujka sve će zainteresirane kompanije, pri čemu Dorić otkriva kako ima tridesetak, moći u Agenciji dobiti uvid u snimanja koja je Ina već napravila 70-tih i 80-tih godina, kao i u nove Spectrumove snimke. Objava natječajne dokumentacije očekuje se sredinom travnja, i njome će zainteresirane kompanije biti pozvane da se natječu za istraživanje 29 blokova u Jadranu, veličine od tisuću do 1.600 četvornih kilometara. Potpisivanje ugovora očekuje se najkasnije početkom iduće godine, a 2019. bi trebala krenuti eksploatacija jadranskih polja. Prema Vrdoljakovim riječima, Hrvatskoj bi pripadalo 60 posto ukupnih prihoda od jadranskog plina i 54 posto od nafte, za razliku od sadašnjih prosječnih 24 posto. To bi za hrvatske potrošače značilo najjeftiniji plin u cijeloj regiji, kazao je, a za industriju povećanje konkurentnosti.

  Prva seizmološka ispitivanja potencijalnim su investitorima među manje bitnim preduvjetima za dolazak – naglasio je Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije Crne Gore, koja je svoj »data room« sa seizmološkim podacima već otvorila potencijalnim investitorima. Naftne kompanije ni u Hrvatsku neće doći na temelju medijskih napisa o pronalascima ugljikovodika niti zbog seizmičkih snimaka. »Oni traže sigurnost investicije u zakonima, tek ih na kraju zanima geološki rizik, ali ne ono što kaže Spectrum ili neka druga kompanija kojoj je bitno samo prodati podatke«, upozorio je Dubljević.