Izbor devetočlanog vijeća ključni je dio sporazuma kojim će se prebroditi višemjesečna politička kriza između vladajuće islamističke stranke Ennahde i sekularne oporbe o tome kako dograditi mladu demokraciju u zemlji.

“Čestitke tuniškom narodu za izboru ovih devet članova. Bio je to težak zadatak, no prevladali smo razlike”, kazao je potpredsjednik parlamenta Meherzia Laabidi po završetku glasovanja.

Prema dogovoru postignutom krajem prošle godine kako bi se okončale blokade, tuniška vlada planira se povući s dužnosti i predati vlast nepolitičkom prijelaznom kabinetu, vladi koja će vladati do novih izbora kasnije ove godine.

Tri godine nakon ustanka kojim je svrgnut autokratski čelnik Zine el-Abidine Ben Ali, ova sjevernoafrička zemlja u konačnoj je fazi uspostave pune demokracije koja se smatra modelom za cijelu regiju.

Članovi parlamenta ovih su dana glasovali i o promjenama ustava zemlje, a vlada i oporba već su se dogovorili da će prijelaznu vladu voditi inženjer i bivši ministar Mehdi Jomaa.

Mlada tuniška demokracija došla je u opasnost nakon ubojstva dvojice oporbenih čelnika koje su prošle godine ubili militantni islamisti, što je dovelo do zastoja pregovora između Ennahde i oporbenih stranaka.

Nakon mjeseci prosvjeda Ennahda se složila s odstupanjem s vlasti, no tek onda kada vlada i većinom sekularna oporba okončaju promjene ustava, utvrde datum izbora i imenuju izborno povjerenstvo.

Unatoč tenzijama, u Tunisu je situacija bolja nego u Egiptu, Jemenu i Libiji, zemljama koje se teže bore s nasiljem i nestabilnošću otkako je buknuo otpor protiv njihovih dugogodišnjih autokratskih političkih čelnika.

Tuniški parlament počeo je u petak glasovati o novom ustavu koji će pomoći da se ta zemlja vrati na put demokratskog napretka, a očekuje se da će glasovanje potrajati najmanje tjedan dana budući da se svaki zastupnik mora pojedinačno izjasniti o 146 članaka ustava.

Islamistička stranka Ennahda, koja je došla na vlast prije dvije godine, i većinom sekularne oporbene stranke dogovorili su da će predati vlast prijelaznoj vladi do 14. siječnja – treće godišnjice pada Ben Alija, nakon što usvoje ustav i odrede datum izbora te imenuju izborno povjerenstvo.

Prvotnu raspravu o nacrtu ustava omele su velike podjele oko uloge islama u jednoj od najsekularnijih zemalja u arapskom svijetu. Međutim, stranke su prevladale svoja neslaganja.

U nacrtu ustava se navodi da je Tunis “slobodna zemlja, neovisna, suverena; islam je njezina religija, arapski njezin jezik, a republika je državno uređenje”.

Tunis je u ponedjeljak potvrdio jednakost “bez diskriminacije svih građana i građanki” u svome budućem ustavu, jedinstvenom dokumentu u arapskom svijetu, iako jednakost između spolova nije izrijekom potvrđena. Tunis daje najviše prava ženama od svih arapskih zemalja. Muškarci su i dalje privilegirani, posebice kada je riječ o pitanju nasljedstva.

Tranzicija Tunisa uglavnom je mirna nakon pobune 2011., ali podjele između islamista i sekularnih oporbenih stranaka dovele su do političkog zastoja koji je zaprijetio demokratizaciji.