Na konferenciji za tisak, koju je vodstvo kongresa održalo u Zagrebu, predstavljena je rezolucija u kojoj se ističe da iseljeništvo može i želi pomoći u rješavanju krize koja ima moralne i političke korijene, a nastala je na “neprevladanom totalitarnom naslijeđu”.

Hrvatsko iseljeništvo može pomoći izgradnjom nove demokratske političke zbilje, transferom znanja i umijeća, investicijama, socijalnim kapitalom i lobističkim mogućnostima, kroz pomoć u demografskoj obnovi i na druge načine, rečeno je u rezoluciji.

Tu pomoć moguće je pružiti samo ako javne politike Hrvatske prožima privrženost nacionalnom identitetu, suverenosti, demokraciji i “međunarodnim dužnostima definiranim pripadnošću krugu zapadnih država”.

Kongres koji je okupio iseljenike, povratnike, sveučilišne profesore i parlamentarce, ocijenio je da odnos političkog sektora u Hrvatskoj spram isljeništva nije postojan i dosljedan, te da nakon devedesetih nastaje razdoblje političkog vrludanja, a političko zastupanje iseljeništva svodi se na simboličan trag.

Hrvatsko iseljeništvo reducirano je na pričuvne odjele političkih stranaka, Hrvatska izbjegava ustavne obveza prema iseljenicima, manjak je institucija za rad s iseljeništvom, te prevladava negativna medijska stigmatizacija iseljeništva.

Hrvatskoj je potreban razvojni okret, pa treba obnoviti Ministarstvo iseljeništva, revidirati odredbe zakona koje su suprotne ustavnim obvezama prema iseljeništvu, te osnovati potpore iseljeničkim poduzetnicima.

Također bi trebalo u diplomatskim službama zaposliti stručne ljude, razviti mrežu centara za učenje hrvatskog jezika i kulture, te formulirati kulturne politike usmjerene na nove naraštaje hrvatskih iseljenika, rečeno je.

Nužno je i istraživati stanje iseljeništva jer se ni danas točno ne zna koliko Hrvata ima u iseljeništvu i tko se osjeća Hrvatom među iseljenicima druge, treće ili četvrte generacije.

Podaci o tome često su rezultat osjećaja ili pak manipulacija, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora Marin Sopta dodavši kako se smatra da oko trećine Hrvata živi izvan Hrvatske.

Član Programskog odbora Luka Budak iz Australije smatra da u dijaspori živi oko 4,5 milijuna Hrvata, pa se mora računati na širok krug ljudi s različitim osjećajima i iskustvima.

Želimo da hrvatska Vlada bude saveznik i partner iseljeništvu na isti način na koji je hrvatsko iseljeništvo podupiralo obranu domovine, kazao je Budak.