U predstavi starinskog ozračja redatelj Giorgio Amodeo evocira dane Austrije Felix, jedno vrijeme koje iz današnje perspektive izgleda pomalo naivno i nevino
RIJEKA Kao posljednji naslov u ovoj kazališnoj sezoni Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca izvela je komediju »I botoni de la montura/Puci z monturi« Lina Carpinterija i Mariana Faragune. Ovaj novinarsko-spisateljski dvojac iz Trsta više od pet desetljeća bio je ogledalo života grada Trsta, britko komentirajući političku, društvenu i kulturnu gradsku klimu. Na vrhuncu uspjeha bili su početkom sedamdesetih godina s trilogijom koju čine »Maldobrije«, »Mi iz starih pokrajina« i »Austrija je bila uredna država« redatelja Francesca Macedonija i u interpretaciji Lina Savoranija.
Kako u programskoj knjižici predstave podsjeća Laura Marchig, »I botoni de la montura« treće su uprizorenje Talijanske drame preuzeto iz »Maldobrija«. Riječ »maldobrija« dolazi od hrvatskog »malo dobro«, a u dijalektu znači i podvalu, nečisti posao. Radi se o zbirci priča i bajki tršćansko-istarsko-kvarnersko-dalmatinskog područja inspiriranih sjećanjima na svijet koji više ne postoji i vrijednostima koje su s njim nestale. Priče su to o Lošinjanima, Istrijanima, Dalmatincima, Fijumanima i Tršćanima iz dana legendarne Austrije Felix.
Važna je i jezična dimenzija ovih priča. Carpinteri i Faraguna tako u svojim tekstovima koriste koine koji za osnovicu ima venecijanski jezik koji se govori u svojim brojnim varijantama, a pogotovo kao istrovenetski dijalekt prisutan u Istri, Rijeci i na kvarnerskim otocima. Budući da se radnja maldobrija »Puci z monturi« odvija na otoku Krku, predstava je jezično bliža kvarnerskom dijalektu kojemu su pridodani arhaični elementi te neologizmi i karakteristike tršćanskog dijalekta. Spomenimo i da je predstava ostvarena u suradnji s Gruppo Teatrale per il dialetto.
Radnja predstave »Puci z monturi«, koja je praćena titlovima s prijevodom na čakavštinu, odvija se u prvim godinama dvadesetog stoljeća. Mjesto zbivanja je malo obalno mjesto Milohnići na otoku Krku, gdje vojnici austrijske ratne mornarice priželjkuju napredovanje u viši čin. Taj prijelaz simbolički je označavan promjenom gumba s uniforme iz crnih u srebrne ili u zlatne, odakle i naslov predstave.
U scenografiji Antona T. Plešića, koja dočarava prepoznatljiv otočki ambijent, nižu se sličice iz malog mjesta ispunjenog živopisnim likovima. Zaplet nastaje u trenutku neočekivanog dolaska starog, bogatog i prgavog zemljoposjednika s Lošinja te dugo očekivanog dolaska nove poštanske kočije iz Pule, koji će poremetiti do tada miran život otočnog mjestašca.
U ovoj predstavi starinskog ozračja Giorgio Amodeo evocira jedno vrijeme koje iz današnje perspektive izgleda pomalo naivno i nevino. Nostalgičnu atmosferu Austrije Felix prizivaju i kostimi Manuele Paladin Šabanović, oblikovanje svjetla Predraga Potočnjaka, kao i glazbeni pasaži Zvjezdana Ružića. Ovaj kolaž tekstova oživljava prepoznatljive likove male otočne sredine. Tu je gradonačelnik Pende, kojega je sa smislom za komično utjelovio Bruno Nacinovich, koji još igra uloge Barbe Checa i Nicoletta. Neizostavan je i lik župnika, Don Plešića, kojega tumači Toni Plešić, razotkrivajući na komičan način lažni moral crkvenjaka. U ulozi Starog Moisea upečatljiva je Rosanna Bubola, koja se u bogatog starca transformirala do neprepoznatljivosti.
Radnja predstave plete se i oko dva ljubavna para. Nicoletto, kojega glumi Giuseppe Nicodemo, i Ketti u interpretaciji Elene Brumini, priželjkuju muževljevo napredovanje kako bi ponosno mogli doći u crkvu »z klobukon, a ne facolon na glavi«. Leonora Surian kao Nevjesta i Neven Stipanov kao Nećak utjelovili su raspjevani par koji se želi vjenčati, za što su također uvjet »puci z monturi«. Djevojku i Nećakinju igra Ivna Bruck, u duhovitoj epizodi Prodavačicu tumači Alida Delcaro, Tonu glumi Elvia Nacinovich, a Čovjeka i Ministranta – Lucio Slama. Redatelj Giorgio Amodeo na poklonu se obratio publici, rekavši da je predstava »I botoni de la montura« posvećena Francescu Macedoniju, nedavno preminulom redatelju u Talijanskoj i Hrvatskoj drami u Rijeci te autoru prvog kazališnog ostvarenja »Maldobrija«.