Ministar Jovanović istaknuo je kako se "ne može odmah čim se dogodi neki problem s time povezivati MZOS i govoriti da se radi o obračunu ministra sa sveučilišnim nastavnicima"
ZAGREB - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) upoznato je s istragom koja se zbog poreznoga duga provodi na tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ministar Željko Jovanović ističe da time sudbina tih fakulteta nije dovedena u pitanje te smatra da će se pronaći rješenje.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš ocijenio je danas da je sustav poreza na dohodak i ostala javna davanja neuređen te da je taj sustavan problem dopustio arbitrarnost, odnosno da se situacije tumače na različit način, što se odnosi i na drugostupanjska rješenja Porezne uprave Ministarstva financija koja nisu uvažila žalbe triju sastavnica zagrebačkoga Sveučilišta koje moraju platiti oko 46 milijuna kuna poreza.Čelnik najvećega hrvatskog sveučilišta ustvrdio je na današnjoj konferenciji za novinare u sveučilišnu Rektoratu da »nije bilo nikakve utaje poreza kod triju sastavnica – Građevinskoga i Kineziološkoga fakulteta te Muzičke akademije koje se tereti za utaju poreza u ukupnome iznosu od oko 46 milijuna kuna«.Rekao je da će spomenute sastavnice uputiti pismo Upravnome sudu da što prije pokrene upravni postupak što je, dodao je, krajnja pravna instanca koja, međutim, ne odgađa izvršenje drugostupanjskoga rješenja. Porezne uprave. U pismu, dodao je Bjeliš, sastavnice će tražiti da se tijekom upravnoga postupka odgodi izvršenje drugostupanjskoga rješenja. Rektor smatra da bi izvršenje rješenja bio golem financijski udar na tri spomenute sastavnice, ali i na cijelo Sveučilište, te da je riječ o rješenju koje kod svih njegovih sastavnica izaziva velik osjećaj nesigurnosti kako uopće raditi.Podsjetio je da se, po drugostupanjskom rješenju Porezne uprave, Građevinski fakultet tereti za 28 milijuna kuna neplaćenoga poreza, Kineziološki fakultet za oko deset milijuna kuna te Muzička akademija za osam milijuna kuna.Ključno pitanje za rektora je kako Sveučilište uopće može funkcionirati u tako neuređenom sustavu. Naime, problem je nastao zbog razlike u porezu između autorskoga honorara, kod kojega je porez do 25 posto od brutto iznosa honorara, te ugovora o djelu, kod kojega iznos poreza može doseći i 45 posto brutto iznosa.Za Bjeliša je razumljivo da neke sastavnice, primjerice Muzička akademija, na određenim studijima ne mogu imati stalno zaposlene nastavnike jer je na tim studijima možda jedan ili samo dva studenta što onda jasno ukazuje na potrebu da se angažiraju honorarni suradnici.Novinare je zanimalo i koja rješenja predlaže rektor za sadašnju situaciju, a njegov odgovor je bio da nema rješenja, ali je siguran da treba ponovno pokrenuti dijalog s Poreznom upravom koje je, podsjetio je, Sveučilište tijekom 2012. godine intenzivno vodilo s tadašnjoj ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec.Ali, dodao je, tada nije došlo do rješenja i sada se isti problem događa ‘a posteriori’. Rektor Bjeliš smatra da politika treba jasno izreći svoj stav što želi sa Sveučilištem i na koji način želi da se na njemu vrednuje kreativan rad.
Odgovarajući na pitanje novinara o situaciji na Sveučilištu s obzirom na istragu, ministar Jovanović istaknuo je kako se “ne može odmah čim se dogodi neki problem s time povezivati MZOS i govoriti da se radi o obračunu ministra sa sveučilišnim nastavnicima”.
Riječ je o poreznom dugu iz 2009., a za vrijeme ministra Radovana Fuchsa državna revizija je 2011. uočila određene nepravilnosti u isplatama sveučilišnim nastavnicima i zatražila detaljan porezni nadzor svih isplata iz 2009., rekao je Jovanović ispred Banskih dvora uoči današnje sjednice Vlade.
Istaknuo je da je Ministarstvo upoznato s tim problemom te da su održali i zajedničke sastanke s predstavnicima Sveučilišta i Porezne uprave i pokušali vidjeti u čemu je problem i koje je rješenje moguće. “Ali Porezna uprava je jasna – dakle, svaki rad na sveučilištu, na fakultetu u radno vrijeme koji dodatno ostvaruje neki sveučilišni nastavnik ne može se honorirati kroz autorski honorar nego kroz ugovor o djelu”, rekao je Jovanović.
Razlika je u doprinosima koji se uplaćuju u državni proračun, a fakulteti koji se spominju (Građevinski, Kineziološki fakultet te Muzička akademija) isplaćivali su te naknade kao autorski honorar i zbog toga je osjetno smanjen doprinos u državni proračun i zato je nastao taj porezni dug.
Na pitanje smatra li da je Porezna uprava u pravu s obzirom na to da je tadašnje Ministarstvo (2009.) dalo naputak da fakulteti mogu isplaćivati honorare, Jovanović odgovara: “Moram reći da smo pokušali razjasniti to pitanje i zbog toga smo održali nekoliko sastanaka s Poreznom upravom, a ona je ostala čvrsta u svom stavu da se ne može isplaćivati kroz autorske honorare”.
Dodavši kako se nada da će se naći rješenje, Jovanović ističe da sudbina fakulteta nije dovedena u pitanje. “Pretpostavljam da se kroz nekakvu obročnu otplatu taj dug može vratiti, fakulteti imaju svoje vlastite prihode, i siguran sam da će se to rješenje moći naći na taj način”, smatra Jovanović.
Napominje da je situacija drukčija u slučaju Muzičke akademije jer su oni kroz vanjsku suradnju ostvarivali te ugovore na način koji se ne može smatrati da je bio suprotan zakonu, u odnosu na ostale fakultete.
