Europsko izvješće o zdravlju

U zaostatku: Hrvati žive dvije godine kraće od prosjeka EU-a

Ljerka Bratonja Martinović

Stanovnici Hrvatske ne osjećaju se zdravima – samo su Litvanci nezadovoljniji od nas, a manje od 50 posto Hrvata smatra da je dobrog zdravlja, dok je EU prosjek 66 posto

ZAGREB » Kad je riječ o zdravstvu, Hrvatska je bolja od europskog prosjeka jedino u niskoj stopi smrtnosti novorođene djece te niskoj učestalosti dijabetesa, HIV-a i starosne demencije.    U svim ostalim statističkim pokazateljima, prema publikaciji Europske komisije »Health at a Glance: Europe 2014«, bitno zaostajemo za europskim prosjekom. Tako je očekivano trajanje života, koje je u Europi od 1990. godine produljeno za 5,1 godinu, u Hrvatskoj danas 77,3 godine, a u ostatku Europe iznosi u prosjeku dvije godine više. Stopa smrtnosti također je viša od europskog prosjeka. 

   U europskom smo vrhu po smrtnosti od raka, koja iznosi 340 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek EU-a 280. U Hrvatskoj se češće nego u ostatku Europe umire od ishemijske bolesti srca i moždanog udara, stopa smrtnosti u prometu gotovo je dvostruko veća od EU prosjeka, a imamo i veću stopu suicida. 


   Stanovnici Hrvatske ne osjećaju se zdravima – samo su Litvanci nezadovoljniji od nas svojim zdravstvenim stanjem, a manje od 50 posto Hrvata smatra da je dobrog ili vrlo dobrog zdravlja, dok je takvih u Europi 66 posto. S druge strane, imamo daleko više pušača, a i konzumenata kanabisa i amfetamina od prosječne europske države. 


   Suprotno nekim tvrdnjama, bolnice u Hrvatskoj raspolažu s manje CT i MR uređaja od EU prosjeka, ali zato imaju više bolničkih kreveta. Hrvatski pacijenti s istim se dijagnozama liječe daleko dulje nego u ostatku Europe, primjerice kod infarkta miokarda dva i pol dana dulje, a kod normalnog poroda ostaju u bolnici 4,9 dana, dok je europski prosjek 3,6 dana. 


   Ovakvo stanje ima i svoju financijsku pozadinu: Hrvatska je među zadnjima u Europi po zdravstvenoj potrošnji, a četvrta europska država, iza Grčke, Luksemburga i Irske, po padu zdravstvene potrošnje po glavi stanovnika.    Dok je na europskoj razini prosječni godišnji pad troškova zdravstva od 2009. do 2012. bio 0,6 posto, Hrvatska je imala pad od 3,6 posto, a Grčka čak devet posto.