O sinergiji sjevernojadranskih luka govori se već dva desetljeća, no polemika oko megaprojekta ispred venecijanske lagune dokazuje da bitnih pomaka nema
U Veneciji imaju velike planove: unatoč skandalu oko izgradnje sustava brana protiv plimnih valova (MOSE) koji je uzdrmao cijeli politički sustav, Venecijanci su predložili, a vlada u Rimu prihvatila izgradnju goleme off shore luke usred mora. Na udaljenosti od oko osam nautičkih milja od ulaza u lagunu Malamocco namjeravaju izgraditi branu dugu četiri kilometra koja će zaštititi prihvate za tankere i nosače kontejnera. Sustav na otvorenom moru bit će povezan putem naftovoda i složenim sustavom dopremanja kontejnera s kopnenim logističkim prostorom ukupne površine od 90.000 četvornih metara, povezanim s glavnim željezničkim, riječnim i cestovnim putevima prema padskoj nizini, te središnjoj i sjevernoj Europi.
Za ostvarenje projekta se predviđa ulaganje od oko 2,5 milijarda eura, a vlada u Rimu je već osigurala udio od 100 milijuna eura. Ostatak će osigurati privatni kapital jer su Venecijanci uvjereni da će faraonski sustav radikalno povećati lučki promet: Venecija će, među ostalim, postati jedina luka na Jadranu koja će moći primati nosače kontejnera kapaciteta od preko 20.000 TEU. S druge strane, kažu da će stvaranje off shore luke usred mora definitivno riješiti problem prometa velikih tankera i nosača kontejnera u osjetljivom sustavu venecijanske lagune.
Financijska konstrukcija
No, projekt je izazvao zanimljivu polemiku između regije Veneto i susjedne regije Friuli Venezia Giulia u kojoj djeluje luka u Trstu. Predsjednica regije Friuli Venezia Giulia Debora Serracchiani protivi se tom megaprojektu jer će zagušiti djelatnost ostalih sjevernojadranskih luka. »Veneto nam sprema omču oko vrata, to je suprotno politici transgranične suradnje na sjevernom Jadranu«, rekla je Serracchiani. U Trstu se pitaju koji je smisao golemog ulaganja u Veneciji kad je Trst već spreman, zahvaljujući prirodnoj dubini mora, prihvatiti meganosače kontejnera uz daleko manja ulaganja u poboljšanje lučke logistike te zaključuju kako projekt dokazuje da je na sjevernom Jadranu politika suradnje sjevernojadranskih luka tek dio političke retorike jer na kraju svatko misli na sebe i gradi sebi pozicije nauštrb drugih aktera.
Pojedinačni interesi
Predsjednik venecijanske luke Paolo Costa ima iza sebe debele veze kako u Rimu, tako i u Bruxellesu, odlučan je u promicanju projekta i tvrdi da će se financijska konstrukcija zaokružiti većim djelom ulaganjem privatnog kapitala. Predsjednik luke u Ravenni Galliano Di Marco stao je na stranu Trsta i zaključuje kako Venecija namjerava postati središnja luka i slijedom toga »progutati« posao susjednih luka.
Predsjednica Regije Friuli Debora Serracchiani najavila je da će se do 2017. obaviti radovi radi poboljšanja željezničke veze između Trsta, Venecije i Milana. Po tom projektu daljina između Trsta i Venecije pokrila bi se u sat vremena vožnje, dok bi se put do Milana spustio na tek tri sata. »Odlično, ali taj plan polazi od logike da je Trst zadnja stanica na putu od zapada prema istoku i obrnuto, što je potpuna besmislica. Jer bez brzih veza s prijestolnicama na istoku poput Ljubljane, Zagreba i Budimpešte, Trst nema budućnosti. O europskim prometnim koridorima raspravlja se od 1994. godine, ali ni tu nisu zabilježeni bitni pomaci, i dalje Trst nema veze sa Zagrebom, a s Ljubljanom željeznica počinje nuditi ozbiljnije vozne redove tek od Sežane. U takvim uvjetima sjeverni Jadran neće daleko dogurati«, veli nam Giorgio Rossetti.
O sinergiji sjevernojadranskih luka, od Venecije preko Trsta do Kopra i Rijeke, govori se već dva desetljeća, no polemika oko megaprojekta ispred venecijanske lagune dokazuje da bitnih pomaka nema. U to je uvjeren i bivši tršćanski zastupnik u europskom parlamentu Giorgio Rossetti koji podsjeća da je u ožujku 2010. godine utemeljeno udruženje sjevernojadranskih luka (NAPA- North Adriatic port Association) kojemu se u studenome iste godine pridružila i riječka luka. »Udruga ne radi, nema konkretnih prijedloga, pojedinačni interesi koče svaki pokušaj stvaranja efektivne sinergije«, tvrdi Rossetti koji smatra da venecijanski projekt neće nikad zaživjeti jer su troškovi glomazni, a Rim i Bruxelles ne namjeravaju pokriti rupe. Uostalom, predsjednica regije Friuli Venezia Giulia sjedi u sedišnjici stranke PD (Partito demokratico) koja trenutno vlada Italijom, usko surađuje s premijerom Matteom Renzijem i njezin otvoreni stav ima i te kakvu težinu. Talijanska prepucavanja znakovita su da bi se jednostavnije predočilo stanje na sjevernom Jadranu koji raspolaže golemim potencijalima u odnosu na luke u sjevernom moru, poput Rotterdama ili Hamburga, ali nema jasnu viziju budućnosti.
