WASHINGTON – “Bitka za Senat” mogao bi biti naziv američkih parlamentarnih izbora u utorak 4. studenoga na kojima bi Demokratska stranka, već manjinska u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom i tako predsjednika Baracka Obamu ostaviti bez posljednjeg uporišta u Kongresu.

Više od 146.000.000 Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano izabrati svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, koji se potpuno obnavlja svake dvije godine. U tom domu republikanci imaju većinu od 2010. godine i prema svim anketama tu će prevlast neupitno i zadržati. Štoviše, analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.

Senat u fokusu

Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36. Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata. U tome im na ruku ide nepopularnost predsjednika Obame, kojeg po posljednjim anketama ne podržava 58 posto Amerikanaca.

Profesor James Thurber sa sveučilišta American ocjenjuje kako bi budući Kongres, ako će njime u potpunosti ovladati republikanci, Obaminoj administraciji u zadnje dvije godine donio više blokade, više polariziranja i težu vladavinu. “Realizirat će se vrlo malo iz zakonskog programa predsjednika Obame”, predviđa Thurber.

Republikancima će prioritet biti potpuno ili djelomično ukidanje reforme zdravstvenog sustava, poznate kao ObamaCare iz 2010. Tim bi se pitanjem, prema predviđanjima, trebao baviti idući saziv Kongresa kojemu mandat počinje u siječnju i traje do siječnja 2017., kada dužnost preuzima novi američki predsjednik.

Demokrati u nezavidnoj situaciji

Postojeći politički krajobraz ide na ruku Republikanskoj stranci u nastojanju da ‘preotme’ Senat.

Po anketama, u Južnoj Dakoti, Zapadnoj Virginiji i u Montani demokratski senatori imaju malo izgleda za reizbor. U deset drugih neizvjesnih utrka, četiri su u državama u kojima je Mitt Romney pobijedio Obamu na predsjedničkim izborima 2012. godine. ‘Znojit’ će se i demokrati na konzervativnom jugu koji su ušli u Senat na valu oduševljenja Obamom 2008. godine.

S druge strane, samo su tri aktualna republikanska mandata u opasnosti. U toj matematici, izborni dan demokratima bi na koncu mogao spasiti Kansas, gdje bi neovisni kandidat mogao ‘skinuti’ republikanskog veterana Pata Robertsa.

Distanciranje Obame i od Obame

Iako se demokrati danas distanciraju od Obame, republikanci žele da ovi parlamentarni izbori budu referendum protiv njega i čine sve što mogu da ga uvuku u priču.

“Odluka koju Amerikanci trebaju donijeti jasna je da jasnija ne može biti: glas za demokratskog kandidata glas je za Obaminu politiku”, izjavio je republikanski čelnik Reince Priebus.

Zbog toga demokrati kojima istječe mandat redovito ističu svoju neovisnost o Bijeloj kući.

“Predsjednik nije relevantan. Za dvije godine, on više neće biti tu (u Bijeloj kući)”, poručio je za Washington Examiner aljaški senator hrvatskih korijena Mark Begich.

Predsjednik Obama sa svojim smislom za realnost ne protivi se takvoj strategiji svojih demokratskih senatora pa je svoje sudjelovanje sveo samo na sudjelovanje na donatorskim gala večerama.

Njegova supruga Michelle dolazila je na određene skupove kako bi pomogla nekim kandidatima, a priličan su posao odradili Bill i Hillary Clinton u državama kao što je Kentucky gdje je Barack Obama nepoželjna osoba.

Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. prosinca, odnosno 6. siječnja, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.

Ove godine političari imaju dodatni problem – kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo petnaestak posto.