Smatram da to ne bi trebalo biti prepušteno volji pojedinih čelnika već da bi Ministarstvo financija trebalo kreirati zakon koji će regulirati ovo područje, savjetuje stranačkom kolegi Vojko Obersnel
ZAGREB » Nakon što je Državna riznica objavila podatke o svim dobavljačima i vrijednost njihovih poslova s državom u ovoj i prošloj godini, ministar financija Boris Lalovac pozvao je lokalne vlasti i poduzeća koja kontrolira država da učine isto. Iako pozdravlja potez Ministarstva financija, jer je to dobar put ka dodatnoj transparentnosti u društvu, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel smatra »da se ovakve stvari ne bi trebale događati stihijski odnosno bez plana i zadanih pravila«. Umjesto, sugerira Obersnel, trebalo bi donijeti zakone i propise kojima bi se točno definiralo koji se podaci trebaju objaviti, kada, u kojoj formi i tko ih treba objaviti.
– Nemam ništa protiv objave bilo kakvih podataka o poslovanju Grada Rijeke, no smatram da to ne bi trebalo biti prepušteno volji pojedinih čelnika gradova, općina ili županija već da bi Ministarstvo financija, umjesto pozivanja lokalnih vlasti putem medija da slijede njihov primjer, trebalo kreirati zakon koji će regulirati ovo područje, savjetuje stranačkom kolegi ministru financija riječki gradonačelnik.
Obersnel ima zamjerki i na formu u kojoj su podaci Ministarstva financija objavljeni kao i kvalitetu informacija koja se može dobiti preko Riznice.
– Smatram da bi Ministarstvo financija, ali i svi drugi, kada već objavljuju određene podatke trebali objaviti kompletnu informaciju jer objava podatka za čije je iščitavanje potrebno poznavati OIB subjekta koji se pretražuje, odnosno kojem je nešto plaćeno, ne znači puno, kazao nam je Obersnel.
Najviše svojih transkacija prema građanima država odradi preko Hrvatske poštanske banke, jer preko nje između ostaloga ide i isplata mirovina putem pošte. Tako su u prošloj godini različita državna tijela, uz mirovine i dječije doplatke, te naknadu za bolovanje i socijalnu pomoć građanima preko HPB-a transferirale ukupno 12,6 milijarda kuna, od čega 10,6 milijarda otpada na mirovine. Iza toga slijedi Zagrebačka banka s ukupno 11 milijarda kuna, od čega devet milijarda otpada na mirovine. Preko te dvije banke, te još PBZ-a, Splistke i Erste banke, država je u prošloj godini građanima transferirala 30 milijarda kuna za mirovine, što znači 85 posto mirovine. Ukupni transferi države građanima preko tih banaka veći su od 46 milijarda kuna.
Najavio je i da će Grad Rijeka, kao, kako tvrdi, najtransparentniji grad u Hrvatskoj, razmotriti koju bazu podataka, obzirom na pripremljenost i objedinjenost informacija, može objaviti u skoro vrijeme te dodaje da Rijeka već objavljuje izvještaje o izvršenju plana javne nabave koji su dostupni na web stranicama Grada Rijeke. Iako smo isti upit o pozivu ministra Lalovca poslali još nekim gradovima, primjerice, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu, odgovore do zaključenja ovog broja nismo odbili.
Što se tiče javnih poduzeća, odnosno tvrtki kojima je država većinski vlasnik, one uglavnom ističu da na svojim stranicama objavljuju ugovore iz javne nabave, ali da će postupiti po odobrenju ili odluci ministra financija ako takve odluke bude.
Tako iz Jadrolinije odgovaraju da oni po Zakonu o javnoj nabavi imaju obvezu voditi i objavljivati na internetskim stranicama registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.
– Iz registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma razvidni su podaci o dobavljačima i vrijednost poslova s istima, podsjećaju iz Jadrolinije. Isto je i u Hrvatskim cestama, otkud stiže i poruka da od Ministarstva financija još nisu dobili službeni naputak, ali da će, ukoliko će biti potrebno javno objaviti detaljnije podatke, te da će učiniti sve što je potrebno kako bi javnosti omogućili pristup informacijama.
