Najviše su se kupovali odjeća i sportski artikli, koje je kupilo 50 posto kupaca na Internetu. Ulaznice za razne događaja kupilo je njih 25 posto, a usluge putovanja i smještaja 23 posto. Kućanske potrepštine i igračke kupovao je svaki peti kupac na Internetu a knjige, časopise i novine svaki sedmi.

Hrvatska se po udjelu internetskih kupaca u ovoj godini svrstala uz bok Portugalu, Grčkoj i Litvi.

Najviše su među zemljama EU robu i usluge putem Interneta nabavljali stanovnici Velike Britanije, njih 81 posto, te Danci, njih 79 posto, Luksemburžani, njih 78 posto, i Nijemci, 73 posto.

Najmanje su pak putem Interneta kupovali Rumunji, njih 11 posto, te Bugari, njih 18 posto, i Ciprani, 23 posto.

U prosjeku je ove godine robu i usluge na Internetu nabavljalo 53 posto stanovnika EU, utvrdio je Eurostat.

U velikoj većini zemalja EU najviše su među pojedinim dobnim skupinama kupovali mladi, i to u dobnoj skupini od 16 do 24 godine.

Hrvatska je sa 60 posto internetskih kupaca u toj dobnoj skupini najbliža Češkoj (62 posto), Poljskoj (59 posto) i Sloveniji (61 posto).

Starija je pak populacija, u dobi od 65 do 74 godine, imala najveći udio među kupcima na Internetu u Velikoj Britaniji, od 78 posto, te u Luksemburgu, 69 posto, i Njemačkoj, 65 posto.

Najviše je internetskih kupaca u EU ove godine kupovalo odjeću i sportske artikle, njih 60 posto. Slijede usluge putovanja i smještaja s 52 posto, kućanske potrepštine sa 41, ulaznice s 37 i knjige, časopisi i novine s 33 posto.

Kupnja kućanskih potrepština i igračaka na Internetu bila je izrazito popularna u Velikoj Britaniji (61 posto kupaca), u Danskoj i Švedskoj izdvajale su se i internetske kupovine ulaznica (69 odnosno 64 posto kupaca), te knjige, časopisi i novine u Luksemburgu (54 posto).

U skupini građana koji ove godine nisu kupovali na Internetu velika je većina – njih 75 posto – kao razlog iskazala sklonost fizičkoj kupovini, obrazlažući da žele vide proizvod prije no što ga kupe, odnosno da žele pokazati lojalnost trgovinama ili su navikli fizičku kupovati robu odnosno usluge.

Više od četvrtine njih (27 posto) navelo je (ne)sigurnost plaćanja odnosno bojazni vezane za privatnost, a 19 posto strahuje i da možda neće primiti naručenu robu odnosno uslugu ili da je neće moći vratiti, pokazuje izvješće Eurostata.