HDZ je protiv oporezivanja dividende te za uvođenje slabo plaćenih poslova, dok bi SDP opteretio izvlačenje dobiti i sačuvao rad
ZAGREB Rasterećenje kapitala i daljnja fleksibilizacija tržišta rada teme su oko kojih se Most i HDZ u potpunosti slažu. HDZ tako pristaje na Mostov zahtjev da se ukinu porez na dividendu i udjele u dobiti, dok SDP nije za to jer je to oporezivanje uvedeno kako bi se domaći porezni sustav uskladio s europskim, ali i kako bi se pravednije rasporedio porezni teret između rada i kapitala. HDZ, podržavajući Mostov prijedlog za ukidanjem 12 posto poreza na dividendu i udjele u dobiti, ističe kako ti nameti »definitivno negativno utječu na ulagače«.
Poseban tretman
To znači da država ne bi imala pravo na naplatu poreza kad svoju dividendu povlače vlasnici banka, dionica Ine ili HT-a, iako je takvo oporezivanje uobičajeno u većini zemlja EU-a. Kad je u pitanju oprezivanje rada i SDP i HDZ suglasni su da opterećenje na plaće treba smanjivati.
Iako se činilo da bi isključivi gospodarski pojas, čije je proglašenje Vlada odbila prošle godine mogao biti »mina« na kojoj će SDP izgubiti šanse za sastavljanje Vlade s Mostom, iz obje su koalicije poručili da se slažu s tim prijedlogom, ali su lijevi objasnili i zašto se i u kojem dijelu taj režim ne bi mogao odnositi na članice EU-a.
A ulagačima bi, kako i cijeloj poslovnoj zajednici, sudeći prema HDZ-ovim odgovorima Mostu, ako ta politička opcija formira Vladu, u budućnosti u Hrvatskoj rad bio još jeftiniji. Naime, HDZ se, nakon stidljivih najava u predizbornoj kampanji, u odgovorima Mostu jasno opredjelio za daljnu fleksibilizaciju tržišta rada uz zakonsko uvođenje novih modela povremenih i privremenih poslova za koje bi osmislili i poseban porezni tretman kao i poseban tretman plaćanja doprinosa. Na takav bi rad poduzetnici, moguće je iščitati iz odgovora, plaćali najviše deset posto poreza i doprinosa, pa se postvalja pitanje budućih mirovina ljudi koji bi bili zaposleni na taj način.
»S ciljem smanjenja rada na crno predlažemo i ”in-work” naknade za nezaposlene, smanjujući stopu povlačenja naknada prema zarađenom dohotku umjesto sadašnjeg ukidanja prava na naknadu, uz poseban model smanjenja davanja – ukupnih poreza i doprinosa koji ne prelaze 10 posto bruto iznosa – na njihove plaće kao i na plaće umirovljenika koji se uključuju na tržište rada«, navodi HDZ u ime Domoljubne koalicije. Takozvane »in-work« naknade uobičajeno se vežu uz slabo plaćene mini poslove i u osnovi je riječ o socijalnoj pomoći naizgled zaposlenim radnicima koji ne mogu živjeti od svoga rada iako se smatraju zaposlenima. SDP u ime Koalicije raste, navodi kako je zadnjim izmjenama Zakona o radu uvedeno nekoliko oblika fleksibilnijeg radnog vremena.
Oprez s članarinama
SDP ostaje pri mišljenju koje je zastupao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras da treba ukinuti obaveznu članarinu za HGK i HOK, i to od 2017. godine. Time povlađuju Mostu, dok HDZ s oprezom navodi kako je potrebno redefinirati ulogu i ciljeve tih institucija te tražiti povećanje njihove efikasnosti i konkretne rezultate. A ako njihovi korisnici i nakon promjena u načinu rada budu smatrali da su te insitucije nepotrebne, onda bi se HDZ složio s ukidanjem obavezne članarine. Ukidanje valutne klauzule prihvatljivo je i lijevoj i desnoj koaliciji, s tim da SDP napominje kako se poduzetnici već sada u ograničenom opsegu financiraju kreditima u kunama preko HBOR-a. Zanimljivo je da je valutna klauzula, dok su se HDZ i SDP izmjenjivali posljednjih 25 godina na vlasti, uredno bila dio financijskog sustava u Hrvatskoj i tek rijetkima iz ta dva tabora bila je sporna. Obje koalicije podržavaju promoviranje nacionalne valute, kao temeljne u financijskom sustavu te redefiniranje kamatnih stopa vezanjem uz EURIBOR i fiksnu bankarsku maržu, a zanimljivo oba tabora navode da bi to trebalo učiniti prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Posebno je zanimljivo kako bi HDZ riješio problem zaduženosti kućanstava. Tako da bi zakonski ograničili mogućnost rasta duga fizičkih osoba i kućanstava do najviše 10 posto na godišnjoj razini uključujući kamate i sva davanja. Dakle, kućanstvo s dugom od, recimo 100 tisuća kuna s kamatama na godišnjoj razini, moglo bi se u idućoj godini zadužiti najviše do 10 tisuća kuna. Pritom, u odgovoru ne dovodi to ograničenje u vezu s visinom nečijih primanja, što znači da je nevažno zarađuje li netko pet, deset ili 15 tisuća kuna. Ovo pitanje ne nalazi se u dokumentu o poduzetništvu kojeg je Most dostavio medijima, a u SDP-ovim odgovorima vezanim uz poduzetništvo ga nema.
Iako su za to imali 25 godina iza nas, objema političkim opcijama prosvijetlilo se da bi HNB mogao imati sličnu ulogu kakvu ima Europska centralna banka, što znači da bi mogao sudjelovati na financijskom tržištu. Iz SDP-a podsjećaju da HNB već sada može voditi takvu politiku kupovinom državnih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu, a HDZ ne ulazi u detalje nego tek kaže da centralnoj banci osim stabilnosti cijena važan cilj mora postati povećanje zaposlenosti i ekonomski rast.
Branitelji, HŽ
Naravno, i u HDZ-u i u SDP-u slažu se da je nužno zaustaviti deflaciju, učiniti sve da se ograniči zaduživanje države, odnosno uspori rast javnog duga. Podržavaju i ideju da se pritisak javnog duga na proračun smanji tako što bi se refinancirali postojeći krediti. Jedan od ključnih problema javnih financija – mirovinski sustav – na koji se godišnje potroši trećina proračuna i SDP i HDZ popravljali bi kroz javnu raspravu, što je uostalom u svom prijedlogu reformi predložio i sam Most. Iako je zdravstveni sustav drugi najveći potrošač nakon mirovinskog i tiče se svakog građanina, niti je u fokusu Mosta, niti su se dvije velike stranke o tome očitovale. No, iako Most nije tražio, HDZ se dodatno očitovao – vjerojatno smatrajući to važnim – o braniteljima, digitalizaciji, demografskoj obnovi i restrukturiranju HŽ-a.
