Knjiga pod naslovom »Igraonica za odrasle« ispričat će priču o omladinskom listu koji je promijenio devet uredništava, 2.100 autora i koncept omladinskog lista u razdoblju od od 1976. do 1990. godine
Priča o omladinskom tjedniku Poletu, koji je izlazio od 1976. do 1990. godine, vapila je za autorom koji će ju ispričati s vremenskim odmakom. Toga se posla poduhvatio povjesničar, novinar i publicist Željko Krušelj, a knjigu će pod naslovom »Igraonica za odrasle« objaviti riječka izdavačka kuća Adamić. To nam je potvrdio njen direktor Dragan Ogurlić, inače kao i Krušelj, jedan od nekadašnjih Poletovih autora.
Budući da je njeno premijerno predstavljanje najavljeno na predstojećem Sajmu knjiga u Puli u prosincu, knjiga bi se svakako trebala pojaviti u ovoj godini. No o koliko je zahtjevnom poslu riječ govori i samo podatak o 700-tinjak kartica teksta koji ne obrađuje samo naznačeno vrijeme Poleta od 1976. do 1990., već i tri serije »Poleta prije Poleta«, govori nam Ogurlić.
Aktivistička potreba SSOH-a
– Jedna od zanimljivosti toga razdoblja je i promjena devet redakcijskih garnitura, kao i 11 rukovodstvenih garnitura u Savezu socijalističke omladine Hrvatske, što daje naslutiti da je svaka garnitura imala svoju redakciju – kaže Ogurlić, dodajući da je fluktuacija bila golema i u autorskom timu obzirom da se u imenskom kazalu spominje čak 2.100 suradnika Poleta.
Krušelj se u knjizi bavi objašnjenjem političkih okolnosti kasne faze komunističke Hrvatske i Jugoslavije na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao i u opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovora s nizom sudionika tih zbivanja. Ogurlić napominje da Krušelj dokazuje da je list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva SSOH-a, masovne organizacije koja je promovirala interese vladajućeg Saveza komunista.
– Polet se po prvotnom konceptu nije bitno razlikovao od omladinskog tiska u drugim jugoslavenskim republikama, ali i zemljama istočnoga bloka – kaže Ogurlić, no dodaje i da je to ipak bilo prvo omladinsko glasilo »mladih za mlade«, čiji je pristup temama u usporedbi s ostalim tiskovinama bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije zbog korištenja jezika ulice. No unatoč tome nije doživljavao trajne zabrane, ponajprije zbog toga što je u političkim temama bio suzdržan, uglavnom ostajući u zadanim ideološkim okvirima samoupravnog socijalizma.
Novi pristup
Naklada lista u prosjeku se kretala između 25 i 30 tisuća primjeraka, s kratkim uzletom do 80-ak tisuća primjeraka, a u širokoj bazi suradnika i dopisništava ističe se i riječko. Neki riječki novinari bili su i članovi uredništva, poput Fernanda Soprana, Edija Jurkovića, Ivana Moleka i Nikole Petkovića, a brojni su bili suradnici, poput Gorana Ogurlića, Zvonimira Pliskovca, Gorana Lisice,Vladimira Mrvoša, Dragana Ogurlića, Davora Štimca, Giancarla Kravara, Borisa Zakošeka, Bojana Mušćeta i mnogih drugih.
Polet je ponudio i novi pristup novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i prodaji. Snažno je promovirao strip, konkretno skupinu Novi kvadrat, a nakon toga i glazbeni Novi val. Ogurlić smatra da je važna njegova uloga u postupnoj demokratizaciji medijskog prostora te da je ugašen u kaotičnim okolnostima raspada komunističkog sustava jer se kao proračunski projekt nije uspio transformirati na tržišne uvjete poslovanja.
Važnost vizualne opreme Poleta pretočit će se i na knjigu, kojoj je ovitak napravio proslavljeni Mirko Ilić, što je dodana vrijednost knjige koju Ogurlić naziva publicističkim trilerom, spektakularnim i ozbiljnim u isto vrijeme.
