BRUXELLES  Svaka zemlja članica EU-a ima pravo odlučiti kako će štiti vanjske granice, ali podizanje zaštitne ograde između Mađarske i Hrvatske u najmanju ruku bilo bi nepoželjno, izjavila je u petak glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud.

Na novinarski upit bi li Mađarska prekršila neki od europskih propisa ako izgradi zaštitnu ogradu prema Hrvatskoj, što je u četvrtak kao mogućnost spomenuo mađarski premijer Viktor Orban, glasnogovornica Bertaud je rekla da »svaka zemlja ima pravo odlučiti kako će štititi granice, ali podizanje ograde između dviju članica bilo bi najblaže rečeno nepoželjno«.

Dodala je da je granica između Mađarske i Hrvatske vanjska granica Schengena, ali »Hrvatska je članica EU-a i kandidat za schengenski prostor«.

»Rješenje nije u podizanju ograda između dvije članice«, rekla je. 

Slovenija će prihvatiti uvođenje kvota

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u petak da se njegova zemlja više neće protiviti uvođenju kvota za migrante među članicama Europske unije te da je spremna prihvatiti oko 2000 izbjeglica.

»Više se nećemo protiviti obvezujućim kvotama i mislim da za Sloveniju ne bi smio biti problem primiti oko 2.000 izbjeglica«, kazao je Erjavec u Bruxellesu pri dolasku na neformalni sastanak šefova diplomacija EU-a, na čijem je dnevnom redu i aktualna europska kriza s izbjeglicama i migrantima s Bliskog i Srednjeg istoka i Afrike.

Prema još uvijek neslužbenim informacijama, Slovenija bi trebala primiti nešto više od dvije tisuće izbjeglica, o čemu će službeno Europska komisija odlučiti idućeg tjedna.

Riječ je o preraspoređivanju 160.000 izbjeglica koji se sada nalaze u Madžarskoj, Italiji i Grčkoj, kako bi se te zemlje rasteretile.

Slovenija je za to da se teret izbjeglica ravnomjerno raspodjeli i nećemo se protiviti uvođenju kvota iako o tome još formalno mora donijeti odluku naša vlada, kazao je Erjavec novinarima, dodavši da mu je žao što neke europske države ne prihvaćaju spremnost na solidarno podnošenje tereta i troškova u prihvatu migranata.

Po riječima slovenskog ministra vanjskih poslova, stvari s migrantima u Madžarskoj i Grčkoj se zaoštravaju i riječ je o humanitarnoj krizi koja zahtijeva solidarnost ostalih članica.

»Trebamo cjelovit pristup migrantskoj problematici i moramo naći zajednička rješenja«, upozorio je Erjavec.

Slovenija ima oko dva milijuna stanovnika i relativno visok BDP po stanovniku, ali i stopu nezaposlenosti od 12,5 posto pa se do sada opirala uvođenju obvezujućih kvota za prihvat izbjeglica, tim prije što odobrava vrlo malo zahtjeva za azil, ali je s vremenom zauzela konstruktivnije stajalište prema aktualnom europskom problemu.

Jučer je priopćeno da u Sloveniji u slučaju krajnje potrebe postoje kapaciteti za smještaj oko pet tisuća izbjeglica ako bi se pojavili na granici Slovenije, a mogli bi biti smješteni i više desetaka sela na području Kočevja, gdje je do kraja II. svjetskog rata živjela njemačka manjina, tzv. Kočevarji (Gotsche).

Slovenski premijer Miro Cerar još je u proljeće ove godine, kad se počelo govoriti o kvotama za prihvat azilanata, govorio da Slovenija neće pristati na obvezujuće, nego samo na dobrovoljne kvote i da bi mogla primiti samo tridesetak azilanata.

Rekordnih 5.600 migranata ušlo je u četvrtak u Makedoniju iz Grčke, dvostruko više nego što je do sada bilo uobičajeno, kada je taj broj oscilirao između 2.000 i 3.000 tisuće ljudi, priopćilo je u petak Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR).

»Jučer je u Makedoniju ušlo 5.600 ljudi«, kazala je glasnogovornica UNHCR-a Melissa Fleming. Radi se o rekordnom broju ulazaka u Makedoniju iz Grčke u jednom danu, istaknula je Fleming i objasnila da je teško predvidjeti kako će se stvari razvijati u narednim tjednima.

Obično je početkom listopada, zbog lošeg vremena na Sredozemlju, pritisak izbjeglica na Italiju i Grčku manji, no posljednje su brojke i dalje vrlo visoke bez obzira na vremenske prilike, dodala je Fleming.

Predstavnik UNICEF-a Bertrand Desmoulins je upozorio da makedonske vlasti stignu registrirati tek polovicu migranata pristiglih iz Grčke, zbog čega u prihvatnim centrima imaju otežani pristup humanitarnoj pomoći. Nije znao reći jesu li uzroci tome logističke ili političke naravi.

Od mjeseca siječnja Sredozemlje je prešlo 365.000 migranata, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IMO).

Pješice prema Austriji

Više od tisuću izbjeglica napustilo je u petak poslijepodne glavnu željezničku postaju u Budimpešti, krenuvši pješice prema Austriji, nakon što su u utorak mađarske vlasti prekinule međunarodne željezničke veze, piše AFP.

Oni su kazali kako put prema Austriji, udaljenoj oko 175 km, žele nastaviti pješice, dok Budimpešta i dalje ustraje na nastojanju da ih, protiv njihove volje, vrati u izbjegličke kampove iz kojih su stigli.

Među izbjeglicama je puno djece i invalida. U Mađarsku, jednu od glavnih tranzitnih zemalja središnje Europe samo u četvrtak stiglo je oko 3.300 izbjeglica, izvijestilo je u petak Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice.

Migranti čiji je pak vlak zaustavljen na kolodvoru u Bicskeu, južno od Budimpešte, zaprijetili su da će žene i djeca u subotu krenuti pješice za Njemačku ako se njihovom vlaku ne dopusti da krene.

Oko 2.300 migranata koji su ostali u mađarskom prihvatnom centru kod graničnog prijelaza Roszke-Horgoš, nakon što je iz njega nešto ranije probivši ogradu izišlo oko 300 migranata, zaprijetilo je da će i oni nasilno izići iz centra ne bude li u roku od dva sata odgovoreno na njihove zahtjeve, objavila je policija.  

Trenutačno još nije u potpunosti jasno što su zahtjevi migranata, no policija je navela kako će tražiti miroljubivo rješenje.

Oko 300 migranata probilo je oko 11,30 sati ogradu tog prihvatnog centra, zbog čega je policija zatvorila dio auto-ceste koja vodi k tome graničnom prijelazu. Mađarska policija je priopćila kako su se migranti uputili prema auto-cesti M5, podijelili se u manje skupine i da je u tijeku potraga za njima.

Policija je u protekla 24 sata uhitila 3.000 ilegalnih izbjeglica i 11 krijumčara ljudi, izjavio je ranije policijski dužnosnik Laszlo Balazs.

Do sada je ove godine uhićeno 900 krijumčara ljudi u usporedbi s 593 cijele prošle godine.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je mađarskoj agenciji MTI da je do sada ove godine 150.611 migranata podnijelo zahtjev za azil, među kojima 50.413 sirijskih državljana.

Vojvođanski mediji prenose da je pročelnik Odjela u Upravi granične srbijanske policije Mitar Đurašković izjavio da najavljeno pojačanje granice s mađarske strane nije ništa novo, te da to može utjecati na promjenu rute kojom izbjeglice s Bliskog istoka idu prema Zapadu.

Đurašković je rekao da bi migranti u tom slučaju mogli krenuti iz Istanbula prema Bugarskoj, Grčkoj, ili iz Grčke prema Albaniji pa dalje do zemalja Europske unije.

Mađarska je nedavno završila podizanje 175 km duge žičane ograde duž granice prema Srbiji, ali planira i uvođenje novih mjera koje predviđaju pooštrenje kaznenog zakona, čime bi za ilegalni prelazak granice ili oštećenje ograde bila predviđena kazna do četiri godine zatvora.

Kenny: Irska bi mogla prihvatiti tisuće migranata

Irska bi mogla prihvatiti tisuće izbjeglica koji stižu u Europu, rekao je u petak irski premijer Enda Kenny, prenio je dnevni list Irish Times.

Pritisnuta izbjegličkom krizom Europska komisija predstavit će idući tjedan prijedlog razmještaja novih 120.000 izbjeglica diljem EU, dodatak na prvotni plan o razmještaju 32.000 migranata koji su zemlje članice prihvatile u lipnju.

»Irska može prihvatiti veći broj od toga, iako smo izvan Schengenskog protokola«, rekao je u petak za posjeta Lyonu premijer Kenny čija je zemlja dosad pristala primiti 600 izbjeglica.

»Jedno od temeljnih načela Europske unije je sloboda kretanja ljudi i očito mi to potpuno poštujemo« i to bez »obzira na boju (kože) i vjeru«, rekao je Kenny koji se »ne slaže« sa stajalištem mađarskog premijera Viktora Orbana koji tvrdi da izbjeglice ugrožavaju europske i mađarske kršćanske korijene.

Veleposlanik Irske u Hrvatskoj Tim Harrington reagirao je u petak na pisanje britanskog lista Daily Mail koji je prenijela Hina da Irska i Danska nisu prihvatile prvotni plan Europske komisije o zbrinjavanju migranata.

Irska sudjeluje u tom planu, napisao je veleposlanik Harrington i citirao ministricu pravosuđa Frances Fitzgerald koja je u srpnju najavila irsko sudjelovanje riječima: »Važno je da se Irska pridruži našim partnerima kako bi pomogla u naporima razmještaja i pokazala solidarnost«.

Ministrica Fitzgerald u petak je najavila da bi se broj od 600 izbjeglica koje se Irska obvezala prihvatiti mogao utrostručiti na 1800 nakon što 14. rujna ministri pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja članica EU održe sastanak na tu temu.

Kenny i drugi su irski dužnosnici kažu da bi ih moglo biti i više od 1800.

»Irska će preuzeti svoj dio odgovornosti no zasad još nemamo točne podatke«, rekao je ministar zdravstva Leo Varadkar. Dodao je da Irska mora znati koliko će izbjeglica prihvatiti EU prije nego odluči koliki broj će ona prihvatiti. Ocijenio da se stanje tako razvija da »nitko danas ne može reći koliko će izbjeglica doći u Europu, može biti 200.000 ili 400.000«.

Ministar okoliša Alan Kelly očekuje da će Irska prihvatiti »tisuće izbjeglica«.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker trebao bi predložiti veliko povećanje broja izbjeglica kojima bi članice EU pružile utočište. U srpnju je Juncker pozvao europske lidere da podijele 40.000 izbjeglica koji su ušli u Italiju i Grčku, a oni su na kraju pristali razmjestiti 32.000 tražitelja azila, ali samo iz Sirije, Iraka i Eritreje. Juncker sada želi da se podijeli teret 160.000 izbjeglica iz tri zemlje – Grčke, Italije i Mađarske. Novi prijedlog uključuje »shemu trajnog razmještaja« kako bi migranti automatski bili razmještani po zemljama članicama.

Članice Europske unije Velika Britanija, Irska i Danska odabrale su biti izvan te sheme kada je prvi put bila predstavljena, napisao je u četvrtak britanski list Daily Mail, na što je reagirao veleposlanik Irske u Hrvatskoj. Također je u priopćenju istaknuo da irska mornarica baš kao i hrvatska sudjeluje u humanitarnoj operaciji spašavanja migranata u Sredozemlju.

»Irski broj LE EITHNE spasio je 3376 osoba u 22 operacije od 16. svibnja do 17. srpnja«, a brod koji ga je naslijedio LE NIAMH spasio je 1997 osoba do 26. kolovoza«, napisao je veleposlanik Harrington.