ZAGREB   Zaposleni u zdravstvu od listopada bi trebali imati nešto viša primanja s obzirom na dogovor koji su sindikati postigli s poslodavcem u pregovorima o kolektivnom ugovoru. Sindikati su se u tom poslu izborili, primjerice, da cijeli kirurški tim ima dodatak od 25 posto na uvjete rada, što podrazumijeva da bi plaće trebale rasti kirurzima, anesteziolozima, sestrama koje pomažu pri operacijama. No, taj najviši zdravstveni dodatak na uvjete rada ugovoren je i za, primjerice, inženjere radiologije, liječnike radiologe, neurokirurge. Svi oni u blagom rastu plaća uživat će dok se ne donese jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru kojim se, za sada, predviđa da dodaci na posebne uvjete rada ne smiju prelaziti 20 posto osnovne plaće. Predviđa se i da u roku od šest mjeseci od stupanja novog zakona svi kolektivni ugovori budu usklađeni s njim, a u slučaju da se to ne dogodi, radnici koji imaju viša ugovorena prava od zakonskog maksimuna neće će se moći pozivati na Zakon o radu i primjenu povoljnijeg prava.

– Kolektivni ugovor mi je jedini akt gdje mogu nešto ispregovarati s poslodavcem. Ako nemamo mogućnost djelovanja, onda nam kolektivni ugovori ne trebaju, ne treba mi kolektivno pregovaranje, pregovarački timovi. Najprije su nam donosili uredbe kojima su ograničavali prava dogovorena kolektivnim pregovorima, sada je na redu zakon. Pa, kakav će to red biti, o kakvom uvođenju reda govorimo kada su napravili nered – ogorčena je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi koja bi čak bila spremna i na to da sindikat otkaže kolektivni ugovor u slučaju bude li vlada kroz zakone nametala njihov sadržaj. I ona i Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara, smatraju da takva ideja »neće proći« te da treba poštovati različitosti i specifičnosti sustava u javnim službama. 

– Najbitnije je vidjeti kako će nas »prevesti« u novi sustav i što će pokazati simulacija. Ako sačuvamo 95 posto onog što imamo sada, onda je to prihvatljivo. Ali, ako 60 posto ljudi ostane na istom, a 40 posto iskoči, onda to nikako ne mogu prihvatiti – veli Ljubica Pilić, glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi. Po njoj je ključno što će pokazati simulacija prebacivanja zaposlenih iz sadašnjeg sustava u sustav 10 platnih razreda i 10 stupnjeva, kao i  što se »prevodi« – osnovni koeficijent ili plaća s dodacima i uključuju li se svi ili samo neki od dodataka. U javnim službama, za razliku od uprave, ima različitih dodataka zbog različitosti sustava. Sindikati će teško dopustiti da ostanu bez njih.