ZAGREB   Stabilnost tečaja kune u odnosu na euro, iako djeluje samo posredno, do sada se pokazala najboljom zaštitom dužnika u švicarskim francima, naglasak je to iz analize Hrvatske udruge banaka koja se bavi rješenjima što su ih  zemlje srednje i jugoistočne Europe primjenjivale  kako bi riješile probleme dužnika u »švicarcima«. Analiza je sačinjena na osnovi podataka što ih je HUB dobio od svojih kolega iz bankarskih udruga iz više zemalja, a zaključak je  da zasad nije moguće zaključiti koje je najbolje rješenje, iako su zemlje srednje i jugoistočne Europe primijenile  širok spektar mjera. 

Pogodovanje bogatijima

Zbog politike stabilnog tečaja kune u odnosu na euro, čak ni mađarski model konverzije u nacionalnu valutu prema tečaju iz studenoga 2014. godine navodi se u Analizi HUB-a, nije doveo valutne uvjete za dužnike ni  blizu uvjeta koje hrvatski dužnici imaju nakon zamrzavanja tečaja na 6,39 kuna za franak. 

– Općenito, mađarski se model do sada za dužnike nije pokazao onako povoljnim kao što je u početku bio predstavljen. Pogodovanje bogatijima kroz prijevremene otplate 2011. po povlaštenom tečaju ubrzalo je pad vrijednosti forinte, što je povećalo terete preračunate u domaću valutu za najveći broj dužnika. Prosječne kamatne stope od početka su bile znatno veće nego u Hrvatskoj. Forinta je znatno više oslabjela u odnosu na razdoblje podizanja kredita, nego kuna. Otplate balona tek predstoje mađarskim dužnicima, a mađarska vlada – za razliku od naše – problem u ovom trenutku smatra zaključenim – ističu autori analize.  

Dodaju i da problem u Hrvatskoj nije  riješen privremenim fiksiranjem tečaja na 6,39 kuna za švicarski franak na teret banaka u siječnju 2015, jer ta mjera je donesena samo na godinu dana. 

A analizi se poseban osvrt daje na slučajeve u Poljskoj, gdje je udio kredita u švicarscima bio najveći, i Mađarskoj.  Mađari su  potkraj 2011. godine  ponudili tri modela: prijevremena otplata u gotovini uz bonus od oko 25 posto, što je koristilo samo bogatijim građanima, odgoda naplate dijela glavnice i kamate (balon) te »sell and lease back« (prodaja i povratak u status zaštićenog najmoprimca). U  studenom 2014.  godine ta susjedna zemlja donijela je zakon o prisilnoj konverziji valutno indeksiranih kredita u kredite u domaćoj valuti.

Reugovaranje

U Poljskoj je udruga banaka početkom ove godine usuglasila nekoliko mogućih rješenja, od regulacije kamatnih stopa, preko reprograma obveza do fleksibilnijeg restrukturiranja obveza za dužnike s problemima u otplati, a predloženo je i osnivanje posebnog socijalnog fonda u koji bi banke, uz vladu, uložile 40 milijuna eura.Srbija je  imala blagu intervenciju države,  dok su Rumunjska, BiH, Austrija i Slovenija rješavanje prepustile odnosu kreditora i dužnika.

– Dvije su stvari zajedničke svim prikazanim modelima. Prvo, niti jedan model nije osporio načelo valutne klauzule i primijenio povratak na početni tečaj za sve dužnike. Drugo, sredstva državnog proračuna  kroz subvencije dužnicima nigdje osim u Mađarskoj nisu neposredno korištena u svrhu rješavanja problema švicarskog franka. Troškove subvencija u najvećoj su mjeri snosile banke prema dobrovoljnom modelu (Srbija, najnovijih 5 posto otpisa pri konverziji) ili silom zakona (Hrvatska, Mađarska). Jedini model koji je svuda u primjeni je model bilateralnog reugovaranja uvjeta za dužnike s problemima u otplati, zaključuje se u analizi.