
Na prvoj listi srama objavljenoj u srpnju 2012. bilo je 112 tisuća imena / Foto: Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Milijarda kuna je u tri godine od dužnika naplaćena direktno, dok je kroz reprogram dogovorena naplata 6,5 milijardi kuna. Direktnom naplatom država zarađuje više nego od poreza na kamate na štednju
ZAGREB Prije točno tri godine hrvatska je politička i medijska scena bila užarena raspravom o javnoj objavi imena tvrtki i građana koji državi duguju poreze i doprinose.
Taj iznos od milijardu kuna uplatilo je gotovo 15 tisuća dužnika i to je tek 3,5 posto ukupnog iznosa duga s prve liste srama, objavljene u srpnju 2012. godine.
Iako je riječ o malom postotku početnog duga, država je u manje od tri godine taj način prikupila iznos koji neće dosegnuti za tri godine naplaćujući porez na prihod od kamate na štednju u iznosu od 12 posto. Procjena je da će godišnje od tog poreza državni proračun skupiti oko 300 milijuna kuna.
Više možete pročitati u tiskanom izdanju!