Damir Očko / Foto: D. KOVAČEVIĆ
Naslov rada Damira Očka kojim će se predstaviti u Veneciji je »Studije drhtanja« – riječ je o videoradovima koji tematiziraju odnos prema kontroli, a kustos njegova nastupa Marc Bembekoff ističe tenziju između poetike i politike
ZAGREB » Na 56. Venecijanskom bijenalu, velikoj međunarodnoj izložbi vizualne umjetnosti, Hrvatsku će predstavljati Damir Očko, projektom koji propituje položaj čovjeka izloženog opresiji društvenih mehanizama kontrole. Tako je umjetnik na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture sam objasnio svoj rad naslovljen »Studije drhtanja«, koji će u svibnju biti predstavljen u prostoru hrvatskog paviljona.
Bijenale se ove godine održava ranije nego prijašnjih godina, a za prostor izlaganja Očkovog rada predložen je Palazzo Zorzi, palača pod zaštitom UNESCO-a, koja se nalazi na pola puta između Arsenala i Trga San Marco. Je li ovaj prostor podesan za predstavljanje reprezentativnog djela suvremene hrvatske likovnosti, umjetnik će provjeriti već danas: putuje u Veneciju zajedno s kustosom izložbe, Francuzom Marcom Bembekoffom, s kojim je počeo surađivati prije dvije i pol godine, u sklopu velikog predstavljanja hrvatske kulture u Francuskoj, festivala Croatie, la voici!.
Očka su kao hrvatskog predstavnika na Bijenalu odabrali Branko Franceschi (predsjednik žirija), Iva Rada Janković, Sunčica Ostoić, Berislav Šipuš i Nevena Tudor Perković. Sredstva za nastup osigurava, kao i dosad, Ministarstvo kulture. Izdvojeno je 800 tisuća kuna, a predviđeno je da bi ukupni troškovi mogli narasti do 1,1 milijuna kuna, što je u razini prijašnjeg troškovnika.
O Očkovom radu nadahnuto je govorio kustos Bembekoff.
– U Damirovom je radu neobično zanimljiva ta tenzija između poetike i politike, i njegov subjektivni i snažni pristup stvaranja radova koji su u dijalogu s kontekstom. Iz njegovih je radova moguće iščitati i jednu širu, globalnu perspektivu koja je razumljiva svugdje na svijetu. Ono što je u ovom radu ključno, to je pitanje kako se tijelo može doživjeti unutar političkih, društvenih barijera – rekao je.
Ovogodišnji izbor rezultat je javnog poziva na koji se prijavilo petnaest kandidata, a prijave su bile otvorene inozemnim kustosima. To pokazuje nastojanja Ministarstva kulture da proces bude još transparentiji, a našim je umjetnicima još veće priznanje što se predstavljaju kroz prizmu inozemnog kustosa ili kustosice – rekao je zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš.
Vidjeli smo fotografije iz video rada. Na jednoj je krupni kadar ruke čovjeka koji pokušava kontrolirati drhtavi rukopis. Na drugoj je goli muškarac koji stoji na obali zaleđene rijeke. Dlačice na rukama su mu se od hladnoće podigle. Okrenut je leđima. Na trećoj je slici u nekakvom klinču s drugim polugolim muškarcem. Na četvrtoj se vidi ekipa koja snima te ljude: stoje u snijegu odjeveni u tople jakne.
– Već me duže vrijeme zakuplja promišljanje ljudskog tijela u smislu političkog subjekta; što zapravo znači biti političko tijelo? Zanima me odnos prema kontroli – odatle ta misao o drhtanju u naslovu rada, to je odraz pokušaja da zadržimo kontrolu. Mladić drhti zbog ekstremne hladnoće, a jedan stariji čovjek drhti zbog Parkinsonove bolesti – objasnio je Očko, dodavši da se u radu bavi i propitivanjem moralnosti vlastitog umjetničkog procesa.
– Kao umjetnik, od ljudi tražim ekstremno iskustvo, a moj je položaj ugodan, zaklonjen, siguran – rekao je.