Na području PGŽ-a ima 9.100 različitih tvrtki. Imamo i golemo bogatstvo od 1.500 priznatih, nagrađivanih inovatora, dakle baza itekako postoji, no treba krenuti u procese kojima će se moći do novih znanja, ali i do značajnih izvora sredstava, čime bi se olakšalo poslovanje
U čitavom setu razgovora koji smo s gospodarstvenicima raznih profila vodili protekle godine, nametao se jedinstven stav: samo nas izvoz može pomaknuti s mrtve točke, samo konkurentnost na globalnom tržištu otvara vrata novog zapošljavanja. Uostalom – ništa novo. Sva jaka svjetska gospodarstva uspjeh grade na izvozu. Iako će se svi najprije sjetiti Kine, zapravo je u financijskom smislu na samom vrhu – Njemačka. U odnosu na Kinu, ali i na SAD, Japan, Indiju, Njemačka prema broju stanovnika nije pretjerano velika država. Ali je besprijekorno organizirana, proizvodi visokovrijedne izvozne proizvode i maksimalno iskorištava svoje komparativne prednosti. Njemačka je u gospodarskom smislu, ali i po političko-organizacijskim pretpostavkama, zapravo idealna država svima onima koji sanjaju o gospodarskom rastu. A upravo jedan takav sanjar, bolje rečeno spavač, je i Hrvatska. Koja sanja li ga, sanja, ali nikako da se pomakne s mrtve točke…
Pomaci ipak pozitivni
– Ne bih se baš složio s vama jer pomaci su unutar Primorsko-goranske županije vidljivi. Koraci, istina, nisu nužno veliki, no da se baš stoji na mjestu, nije točno. Podaci kojima raspolažemo odnose se na 2013. godinu, nadam se pozitivnim pomacima kad se dogotove izvozne statistike za godinu koja je upravo prošla – uvodne su to misli Vidoja Vujića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka. Mjesto je to na koje je došao s pozicije obnašatelja dužnosti primorsko-goranskog župana, i to nakon burnih unutarkomorskih izbora u rujnu 2013. godine. Stručan, jer je permanentnim usavršavanjem 1991. godine stekao doktorat na riječkom Ekonomskom fakultetu, s golemim međunarodnim iskustvom – usavršavao se u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Nizozemskoj te, ono što je posebno raritetno, osim njemačkog i ruskog jezika govori i – poljski. S druge strane, ima nemalo oponenata koji tvrde da se čitavog života bavio znanošću a ne – privredom, da je radni vijek proveo izvan »konkretne proizvodnje«. Ono što pak saznajemo s »terena«, iz kontakata s gospodarstvenicima, efektima Vujićevog rada u golemoj većini palac ide gore. Istina, ne baš i kod onih petnaestak djelatnika riječkog HGK koji su njegovim dolaskom, zbog racionalizacije poslovanja, postali viškom.
– Morali smo racionalizirati poslovanje Komore jer nedopustivo je da birokratske strukture budu imune na štednju. Da, otišlo je mnogo ljudi iz Komore, no dio ih je pronašao novo radno mjesto, dio je zbrinut na zakonite načine – ističe Vujić.
Kako dakle trenutno stvari stoje, Komora je krenula u snažnu implementaciju najnovijih znanstvenih saznanja kad je riječ o podizanju opće proizvodne svijesti. Poseban se naglasak stavlja na izvoz.
Udruživanje uvjet napretka
– Pogledajte, na području naše županije ima 9100 različitih tvrtki. Imamo i golemo bogatstvo od 1500 priznatih, nagrađivanih inovatora, dakle baza itekako postoji, no treba krenuti u procese kojima će se moći do novih znanja, ali i do značajnih izvora sredstava, čime bi se olakšalo poslovanje. Manjim poduzetnicima koji se bave istovrsnim djelatnostima jedan od preduvjeta, ne samo napretka, nego opstanka je – udruživanje. Klasterizacija. Mi smo u Komori po tom pitanju posebno otvoreni, pomažemo u svim onim elementima u kojima netko poput nas može i smije pomoći. Gledajte, pojedinačno male tvrtke teško da si mogu priuštiti konzultantske usluge kako bi došle do pretpostavki za korištenje sredstava iz EU fondova. Zajedno, udruženima to i nije prevelik problem. Nažalost, takvih primjera nema mnogo, ali ih ima, ističe Vujić.
Opširnije u današnjem tiskanom izdanju Novog lista…
