Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić jučer je za Hrvatski radio izjavio kako će od Ministarstva gospodarstva, nadležnog za Zakon o javnoj nabavi, zatražiti da u njega ugradi odredbu o kratkom lancu dostave hrane za škole i vrtiće, bolnice, vojarne i druge slične ustanove, na način da im hrana »odpolja do stola« dolazi za najviše 48 sati. »Ako netko to može napraviti s uvoznom hranom, nema problema, no svim institucijama mora osigurati kvalitetnu ishranu«, kazao je Tolušić, nadajući se da će prednost u tom lancu imati domaći proizvođači. Na pitanje kako to planira izvesti u praksi, Tolušić našem listu odgovara kako ideja nije još dovoljno razrađena, ali svakako, kaže, postoji i na njoj će se raditi.

Brzi testovi

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić pozdravlja ideju, naglašavajući kako istu takvu mjeru kratkog lanca dostave imaju mnoge druge države EU-a. »To je u zapadnim zemljama već dugo uobičajeno i nije ograničeno nikakvim europskim direktivama. Vrtići, škole, bolnice i druge ustanove hranu dopremaju uglavnom s obližnjih poljoprivrednih gospodarstava, pa bi i kod nas bilo najnormalnije da djeca u vrtiću i školi jedu jabuku iz voćnjaka u susjedstvu, a ne jabuku iz Poljske staru godinu dana. Jednako tako se i mlijeko može dopremati s obližnji farmi, kao i meso iz klaonica u kojima se na proizvodnoj liniji u roku pola sata, u slučaju svinjetine, može napraviti test na trihinelozu, dok nove metode ispitivanja i salmonelu kod peradi mogu detektirati u roku 24 sata«, kaže Brlošić. Da takvi, brzi testovi na salmonelu postoje, potvrđuje i Marijan Katalenić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Drugim riječima, svježa domaća hrana provjerene zdravstvene ispravnosti, poznatog porijekla i roka trajanja, uistinu može u roku od 48 sati stići u škole i vrtiće, bolnice te druge ustanove. Osim toga, napominje Brlošić, na taj će se način itekako pomoći i domaćim proizvođačima. »Hrvatski proizvođači, barem ne sada, ne mogu zadovoljiti ukupne domaće potrebe za hranom, ali nadležne institucije mogu, osim ove mjere, barem propisati i standarde kvalitete.

U Njemačkoj nije dozvoljeno, primjerice, prodavati smrznuto meso starije od šest mjeseci jer se smatra da konzumacija nije dobra za ljudsko zdravlje. To je meso možda zdravstveno ispravno, ali sigurno dugoročno šteti ljudskom zdravlju«, upozorava Brlošić, podsjećajući kako smo mi jeli, ili još uvijek jedemo, čak i meso staro deset godina.

Sanitarci na terenu

»Kad se uvedu pravila, onda će i cijene takve hrane postati konkurentne, a ne tolike da uništavaju kvalitetan hrvatski proizvod«, zaključuje Brlošić. Na pitanje kako će ravnatelji škola i vrtića te bolnica, koji imaju ugovore s trgovačkim lancima o dostavi namirnica za svoje kuhinje, kontrolirati je li neka namirnica odpolja do stola stigla za 48 sati ili je i opet, moguće, bila zamrznuta, odgovara kako će, ako brinu o zdravlju naše djece, i oni, kao što čine i škole vani, inzistirati na nabavi hrane od OPG-ova, domaćih proizvođača općenito.

Kako smo provjerili u nekoliko riječkih i zagrebačkih škola, a stoji tako i u pravilnicima, škole i vrtići, ovisno o tome imaju li mogućnost pripreme vlastitih obroka za djecu, javnom nabavom pronalaze opskrbljivače namirnica pa kuhaju sami ili dobavljače već pripremljenih obroka. Kako su nam rekli ravnatelji u nekoliko škola, imaju ugovore s trgovačkim lancima koji su se, kao najpovoljniji, javili na njihov natječaj, no škole ne znaju odakle je meso, je li ranije bilo zamrznuto i slično. I u slučaju kad škola ili vrtić ima kuhinju, i kad hrana dolazi već pripremljena izvana, kažu nam ravnatelji, »sanitarci« su im redovito u nenajavljenim posjetima, svaki mjesec, najviše dva. Uzimaju uzorke namirnica i gotovih jela te testiraju na salmonelu, listeriju, stafilokoke te ostale moguće zaraze.