ZAGREB Kurikularnu reformu treba nastaviti, ali je trebaju voditi neki novi ljudi, u najkraćem je zaključak Povjerenstva za unapređenje reforme na čelu s Matkom Glunčićem i Dijanom Vican, koje je jučer ministru Barišiću dalo preporuke za nastavak reforme. Jokićevu kurikularnu reformu, koju je Šustarovo povjerenstvo temeljito kritiziralo na dvadesetak stranica izvješća, trebala bi, kažu, voditi potpuno nova ekspertna radna skupina (ERS). Predlažu i raspuštanje Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja na čelu s Nevenom Budakom, kao i drugih tijela Vlade povezanih sa Strategijom. Izmjena se sprema i samoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, koja je temelj kurikularne reforme, a kojoj, baš kao i kurikularnoj reformi, Šustarovo povjerenstvo zamjera izostanak prethodne analize sustava.

U izvješću se navodi da je na Cjelovitu kurikularnu reformu od 2014. do 2016. potrošeno 5,6 milijuna kuna, i to na promidžbu, honorare, putne troškove, reprezentaciju, ne računajući još 2,1 milijun kuna za plaće više od stotinu učitelja i nastavnika koji su u to vrijeme izostali s radnog mjesta u školi.

Puno prigovora

– Takva je potpora presedan, jer ERS nije ustanova, nego radna skupina kakvih je u Hrvatskoj na stotine – navodi se u izvješću, uz opasku da je istodobno na snazi bila zabrana zapošljavanja, te da je niz mladih istraživača s doktoratom znanosti ostao bez radnog mjesta jer za njih nije bilo novca. Za rad na reformi stručne se radne skupine nisu osposobljavale, a kompletan je posao na izradi kurikuluma, ocjenjuju u Povjerenstvu, napravljen zbrda-zdola. Kritike su, osim kurikulumima, upućene i obrazovnoj strategiji.

– Unatoč velikom broju imenovanih tijela, Vlada je u mandatu 2011. do 2015. ušla u reformu bez cjelovite procjene sustava i učinkovitosti ustanova koje čine odgojno-obrazovnu infrastrukturu. Strategija je pisana bez jasnog sadržajnog i metodološkog razgraničenja od akcijskog plana te je vrlo složena za nadzor, praćenje, provedbu i vrednovanje – kaže se u zaključcima Povjerenstva, koje ministru Barišiću predlaže preispitivanje razloga daljnjeg postojanja tijela za provedbu Strategije. Najveći broj članova tih tijela Milanovićeva je vlada, tvrde, imenovala »ad personam«, a ne kao predstavnike nadležnih tijela i institucija. Umjesto njih, aktivnosti u provedbi Strategije moralo bi koordinirati resorno ministarstvo.

Priprema terena

Iako se načelno zalažu za nastavak kurikularne reforme, članovi Šustarovog povjerenstva nisu za brzanje s promjenama. Naprotiv, traže da se temeljito pripremi teren za njenu provedbu. Prvo, imenovanju novog ERS-a treba prethoditi javna rasprava o kriterijima imenovanja, a onda i javni natječaj. Drugo, stručnu raspravu o kurikularnoj reformi s više od 5.000 stranica primjedbi treba ispočetka analizirati i sistematizirati, jer »nije bila u potpunosti transparentna«. Treće, traže sustavno usavršavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i savjetnika, kao i profesionalno profiliranje djelatnika u službama ministarstva za realizaciju reforme.

Prije nego reforma krene, kažu dalje preporuke, treba izraditi projekt s baznim istraživanjem i podacima o stvarnom stanju u odgojno-obrazovnom sustavu, prijedlozima poboljšanja i ciljevima, rokovima učinaka promjena, te akcijski plan s nositeljima, rokovima i predviđenim financijskim sredstvima. Reforma se, poručuju, ne smije voditi izvan Ministarstva znanosti i obrazovanja i pripadajućih agencija. Agencije u području obrazovanja ne bi se po njihovom sudu trebale spajati kako je to predvidjela Oreškovićeva vlada, jer bi to dodatno usporilo reformske procese.