Foto: Marko Gracin
Sajam je okupio više od 50 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, te nekoliko tisuća posjetitelja. Ovogodišnja zemlja partner je Njemačka, a organizator je Institut za razvoj obrazovanja
RIJEKA Zgrada Sveučilišnih odjela u kampusu na Trsatu jučer je pucala po šavovima, a razlog je bio 12. sajam stipendija i visokog obrazovanja koji je okupio više od 50 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, ali i nekoliko tisuća posjetitelja.
Ovogodišnja zemlja partner je Njemačka, a uz ponudu hrvatskih i njemačkih stipendija i mogućnosti obrazovanja, posjetitelji su se mogli upoznati i s uvjetima studiranja u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Japanu, Kanadi, Mađarskoj, SAD-u, Sloveniji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Kao i svih godina do sada, organizator
Sajma je Institut za razvoj obrazovanja čiji je izvršni direktor Ninoslav Šćukanec prilikom otvorenja manifestacije istaknuo da se jedan od najprepoznatljivijih događaja u području visokog obrazovanja u Hrvatskoj već pet godina održava u Rijeci.
Ono što predstavlja posebnu vrijednost sajma su informacije iz prve ruke, a posjetitelji su ih jučer mogli dobiti od onih koji su dio studija proveli upravo u inozemstvu. Tako je studentica novinarstva Valentina Botica posjetiteljima iznijela svoje petomjesečno iskustvo sudjelovanja u Erasmus razmjeni u Varšavi.
– To mi je najboljih pet mjeseci života! Apsolutno bih svima preporučila da odu na razmjenu. Upoznala sam jako puno ljudi iz različitih kulturnih okruženja i bilo je odlično – kazala je Valentina.
Diplomant riječkog Medicinskog fakulteta Leo Kovač u okviru programa Erasmus+ odradio je dvomjesečnu praksu u Pragu i kao i Valentina kaže da je to bilo super iskustvo.
– Radio sam u bolnici na patologiji i radiologiji. Probao sam sam živjeti i jako puno toga sam naučio, stekao sam puno prakse i iskustva. Upoznao sam jako puno ljudi iz svih zemalja i sa svih kontinenata. Jedno odlično iskustvo. S obzirom na to da sam diplomirao, više ne mogu ostvariti ovakav tip boravka u inozemstvu, no pruži li mi se mogućnost za rad, vjerojatno ću otići – kazao je Leo.
Pozitivan primjer
– Jednom godišnje kontinuirano na dvije lokacije, u Zagrebu i Rijeci, na jednom mjestu u jedan dan svi zainteresirani mogu dobiti informacije o studijskim programima i široj obrazovnoj ponudi visokog obrazovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Na Sajmu tradicionalno izlažu institucije koje nude stipendije i razne oblike financijske potpore za studij u Hrvatskoj i inozemstvu, što smatramo iznimno važnim jer istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj manje od četvrtine studenata prima stipendiju koja prosječno iznosi 950 kuna te pokriva svega trećinu ukupnog studentskog mjesečnog troška. Čak 88 posto hrvatskih studenata orijentirano je na svoje obitelji kada je u pitanju pokrivanje troškova studiranja, a znamo da nemaju sve obitelji jednake mogućnosti.
Time dolazimo do pitanja jednakosti pristupa obrazovanju. Mišljenja smo da većina studenata treba imati stipendiju i da one moraju biti veće, upozorio je Šćukanec.
U tom smislu kao pozitivan primjer izdvojio je riječko Sveučilište, kao i jedinice lokalne samouprave primorsko-goranske regije koje imaju razgranatu shemu stipendiranja. Kao novinu ovogodišnjeg Sajma Šćukanec je izdvojio takozvani Riječki kutak, odnosno poseban, vizualno istaknut i centralno smješten izlagački dio sajma na kojemu su posjetitelji imali priliku saznati sve o stipendijama koje dodjeljuju Sveučilište, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.
Uz tradicionalno predstavljanje institucija koje daju stipendije i druge oblike financijskih potpora, ove godine na Sajmu su sudjelovale i institucije koje su predstavile svoje studijske i obrazovne programe, tečajeve stranih jezika, usluge prijevoda prijavne dokumentacije te institucije koje u svojoj ponudi imaju obrazovne programe i usluge. Na taj način Sajam je postao mjesto na kojemu posjetitelji mogu pronaći sve informacije i usluge ključne za uspješnu prijavu na obrazovne programe i programe stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Njemačka zemlja partner
Predstavljajući zemlju partnera, Ivana Bašić iz Njemačke akademske službe za razmjenu studenata i mladih znanstvenika (DAAD) istaknula je da Njemačka ima više od 320 tisuća stranih studenata, što čini ukupno 12 posto njemačke studentske populacije, a kako bi zadržala status visokog udjela stranih studenata, Bašić je istaknula da Njemačka do 2020. godine planira privući 350 tisuća inozemnih studenata, dok se kulturni ataše u Veleposlanstvu Republike Njemačke Arne Harting osvrnuo na tradicionalno bliske odnose Njemačke i Hrvatske, kako u području gospodarstva, tako i obrazovanja.
– Kao partneri sajma želimo predstaviti tu blisku suradnju i raduje nas interes mladih za njemačke visokoškolske ustanove – kazao je Harting.
Iskustva lektorice DAAD-a Larise Holz koja je jučer bila u direktnom kontaktu s posjetiteljima predstavljajući im više od 250 različitih programa stipendiranja koje ta institucija nudi, pokazala su da su riječki posjetitelji sajma u najvećoj mjeri zainteresirani za diplomsku razinu studija.
– Uglavnom se raspituju o mogućnostima nastavka studija u Njemačkoj, ali i o ljetnim školama te pokazuju zanimanje za učenje njemačkog jezika. Ono što im mi nudimo su informacije o stipendijama i načinima plaćanja – kazala je Holz.
Sve na jednom mjestu
Upravo diplomska razina studija motivirala je završenu preddiplomanticu zadarskog Filozofskog fakulteta Antonellu Kuzma da jučer posjeti sajam.
– Došla sam s ciljem da se upoznam s ponudom Velike Britanije iz razloga što imaju studij koji mene zanima. Voljela bih školovanje nastaviti tamo. Prvi sam put na sajmu i ovakav način predstavljanja studija i stipendija je odličan. U samom startu saznala sam jako puno toga što preko interneta nisam mogla naći. Sve su mi objasnili, dali kontakte i to je odlično – istaknula je Antonella.
Sustav stipendiranja u Hrvatskoj se tek razvija, jer dugo smo imali jedan jednostavan i primitivan sustav – istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin otvarajući jučerašnji sajam. Dodajući kako se u Hrvatskoj pokušava razviti cijela paleta stipendija, rektor je istaknuo da je cilj toga osigurati cirkulaciju mozgova, te omogućiti studentima odlazak, ali i privući strane studente.
– Rekao bih da smo još uvijek dosta loši u privlačenju inozemnih studenata. Erasmus ide dobro, ali još uvijek je premalo studenata koji izvana dolaze studirati na riječko sveučilište. Mislim da u sljedećem razdoblju to treba biti prvi strateški prioritet, a to podrazumijeva pokretanje programa na engleskom jeziku i privlačenje stranih studenata, kao i dodatno razvijanje sustava stipendija – zaključio je prof. dr. Lučin.
S činjenicom da je sajam odlična stvar, složila se i riječka brucošica informatike Veronika Grozdanić koja, iako je tek započela studij na riječkom sveučilištu, razmatra mogućnosti školovanja u inozemstvu.
– Naravno da bih otišao kada bi mi se ponudila mogućnost. Rado bih u Kanadu otišao na neki studij koji mi se sviđa. Iz Petrinje sam, a sada sam brucoš u Rijeci. Bio sam prije nekoliko godina u Zagrebu na sajmu i mislim da je ovo vrlo zanimljiv način predstavljanja mogućnosti za studente – zaključio je Lovro.
