Foto M. Aničić
Kočione papuče ili njihovi komadi znaju odskočiti i nekoliko desetaka metara od vlaka, niz padinu brda, i zapaliti suhu vegetaciju, tako da ovo i nije problem koji se jednostavno može riješiti održavanjem oko pruge
RIJEKA Požar je ugašen, ali su vatrogasci i dalje na terenu, čuvaju požarište kako se vatra ne bi opet pojavila i razbuktala. Situacija je to što je jučer oko deset sati vladala na mjestu velikog požara, uz prugu između Škrljeva i Meje, gdje je u subotu poslijepodne prolazak vlaka izazvao požar na desetak mjesta. Požar je još u subotu navečer, ponajprije zahvaljujući kanaderima, stavljen pod kontrolu pa ugašen, a jučer ujutro su nove vatrogasne snage zamijenile prijašnje na brdima ponad Škrljeva. Tridesetak vatrogasaca s pet vozila i opremom čuvalo je u nedjeljno prijepodne požarište, na kojem se s vremena na vrijeme na nekoj lokaciji pojavi opasnost od vatre pa interveniraju gasitelji.
Prema posljednjim procjenama, uvjerljivo najveći požar na otvorenom ovog ljeta u Primorsko-goranskoj županiji zahvatio je oko 130 hektara površine, prvenstveno trave i makije. Mještani Škrljeva s kojima smo u subotu razgovarali izbrojali su da je požar izbio na 13 mjesta, a fronta požara razvukla se na nekoliko kilometara po brdima.
Užarene kočnice
U gašenju je sudjelovalo oko 120 vatrogasaca s 30-ak vozila, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe grada Rijeke i članova 15 dobrovoljnih vatrogasnih društava, gotovo svih iz riječkog prstena, a pridružili su im se i neki DVD-i iz Gorskog kotara. Požar uz prugu, dojavljen vatrogascima u 16.45 sati, brzo se rasplamsao, no i gasitelji su se jednako brzo organizirali i odlazili na teren. Srećom, nije bilo jačeg vjetra koji bi raspirivao vatru.
Prevagu u bitki s vatrom donijela su četiri kanadera koja su se relativno brzo uključila u gašenje te djelovala po mjestima požara koji su predstavljali najveću prijetnju, dok su vatrogasci bili prvenstveno na rubovima požara što se razvio na uglavnom teško pristupačnom terenu. Nakon svakog novog preleta formacije kanadera, vatra je sve više obuzdavana, tako da je oko 20 sata, tri sata od prvih dojava o požaru, već počela završna faza dogašivanja požara. Zbog požara je neko vrijeme bio zatvoren izlazak s autoceste Rijeka – Zagreb na Oštrovici u smjeru Krka, a prekinut je i željeznički promet na dionici Škrljevo – Meja. Požar je izazvao prolazak vlaka, najvjerojatnije iskre što su iskakale s kotača kompozicije što se spuštala prema Škrljevu. Nažalost, to se redovito ponavlja svakog ljeta.
– Vlak prolazi nizbrdo, koči, iskre frcaju, znaju ispadati i te užarene kočione papuče, pa nastane požar. Sada prvi put vidim da ovdje gase i kanaderi – priča nam gospođa Ljiljana, žiteljka Bovana, mjesta ponad Škrljeva, koje ima ukupno četiri stanovnika i dvije kuće, od kojih je jedna mala talijanska vojarna iz Drugog svjetskog rata. Bovan je selo koje je najbliže požaru, ali nije bilo ugroženo.
– Svake godine suočavamo se ovdje s požarima, znalo nam je izgoriti sve oko kuće koja je, kao što vidite, udaljena tek dvadesetak metara od pruge, a druga kuća je još mnogo bliže – navodi žena. Objašnjava da se inače održava područje oko pruge, kosi se trava, ali izgleda da to nije dovoljno da se izbjegnu požari.
Kritična dionica
Dionica pruge Škrljevo – Meja jedna je od lokacija u riječkom zaleđu za koje se veže dugogodišnji problem s požarima u ljetnim mjesecima povezanim s kočenjem vlakova na dugim nizbrdicama, iskrenjem i otpadanje užarenih kočionih obloga. Kočione papuče ili njihovi komadi znaju odskočiti i nekoliko desetaka metara od vlaka, niz padinu brda, i zapaliti suhu vegetaciju, tako da ovo i nije problem koji se jednostavno može riješiti.
Jedan mještanin Škrljeva tvrdio nam je da iskre pri prolasku vlaka ne nastaju samo dok vlak ide nizbrdo i koči. Sredovječni muškarac – koji je došao u Bovan, rubno selo otkud »puca« najbolji pogled, kako bi i sam vidio kako kanaderi gase vatru – obrazlagao nam je kako je na svoje oči vidio kako uzbrdo prolazi dizel lokomotiva s 11 vagona natovarenih ugljenom, a iz kotača iskaču iskre.
– Kočiona papuča teška je 12 kilograma, od kovanog je željeza. Svi vagoni i lokomotive funkcioniraju s kočnicama na ovom načelu, a kako vlak koči, obloge se troše, a iskre iskaču. To vam je tako, i ljeti je ovdje to problem – pojašnjava nam jedan žitelj Škrljeva koji je pratio gašenje. Upućeni u problematiku navode da se na kritičnim lokacijama uži pojas oko pruge redovito čisti od vegetacije, ali izgleda da se ni tako ne uspijevaju suzbiti požari. Ispada da požari izbijaju sve dok ima što gorjeti.
– Ne održava se dovoljno. Možda bi rješenje bilo prskanje uz prugu – smatra pak sredovječni žitelj Škrljeva s kojim smo u subotu predvečer razgovarali dok je uz više sumještana na rubu naselja pratio spektakularne prelete kanadera i izbacivanje tona vode na požarište. No, s druge strane, čuli smo i mišljenje mještana koji podsjećaju na tragediju što se prije sedam godina dogodila u Dalmaciji, u Rudinama, kada je vlak izletio iz tračnica i odveo u smrt šest ljudi baš zato jer je pruga tretirana sredstvom za uklanjanje korova, jer kočnice nisu funkcionirale zbog skliske podloge.
– Meni se čini da tu nema pomoći kada je suša. No, dobro je što sada ovdje dolaze i kanaderi. Bez njih i njihovog »bombardiranja« vodom ne bi se za dva sata ovaj požar mogao ugasiti, pobjegla bi vatra preko tih brda i vatrogasci tri dana ne bi uspjeli zaustaviti požar – konstatirao je pak umirovljenik, bivši građevinski radnik, zadivljen efikasnošću četiriju kanadera.