Treće večeri Međunarodnog festivala malih scena na programu su bile dvije predstave – »Prah« Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta, te »U agoniji« Putujućeg kazališta i Scene Ribnjak iz Zagreba. Predstava »Prah« nastala je prema tekstu suvremenog mađarskog pisca Gyorgyja Spiroa, čiji naslov – slično kao i »Brašno u venama« – funkcionira kao metafora. Ovoga puta riječ je o limenoj kutijici u kojoj je nekad bio kakao u prahu, a sad je poslužila kao spremište za dobitni loto-listić koji skriva siromašni bračni par. Ovaj motiv priziva dugu komediografsku tradiciju – počevši od Plautova »Ćupa«, preko Držićeva »Skupa« do Moliereova »Škrtca«.
Na rubu histerije
U komadu »Prah« ćup pun novaca ili škrinjica sa zlatom postala je kutija za kakao, koja za glavnu protagonistkinju predstavlja lijepu uspomenu. Zaplet nastaje u trenutku kad njen muž igranjem lota dobiva pozamašnu sumu, što će život ove skromne obitelji pretvoriti u pakao. Navikla na skroman život, žena će početi maštati o životu bogatašice i materijalnim ciljevima koje može ostvariti zahvaljujući velikom novcu. No, s time počinju i strahovi – od krađe i drugih stvarnih i imaginarnih prijetnji koje bi mogle zadesiti njih i njihovu djecu zato jer su sada bogati.
U izvrsnoj glumačkoj suigri Nataše Ninković i Zorana Cvijanovića, emotivna i psihološka stanja protagonista postupno gradiraju do kulminacije u kojoj muž i žena odluče spaliti loto-listić koji je gotovo ugrozio njihov brak i obitelj. U režiji i adaptaciji teksta Veljka Mićunovića dolaze do izražaja i komički potencijali predloška, a predstava »Prah« ima i elemente psihološkog realizma, socijalne drame i apsurda. Zanimljivo je riješena scenografija Ljubice Milanović, koja je radnju smjestila na krov kuće, dok dva krovna prozora iz kojih izlaze i ulaze protagonisti, predstavljaju dinamički element igre. Na kraju predstave, u ritualnom spaljivanju loto-listića, bračni par spoznaje da im bogatstvo ipak ne bi donijelo sreću koju – koliko-toliko – možda već i imaju.
U predstavi »U agoniji«, dijelu trilogije o Glembajevima Miroslava Krleže, lik Laure Lenbachove – koju tumači Nela Kocsis – ima neke sličnosti sa ženom iz »Praha«. I Nataša Ninković i Nela Kocsis svoje likove igraju u povišenom emotivnom stanju, na rubu histerije i logoreje – ali iz različitih razloga. Oba ova ženska lika nesretna su na svoj način i sanjaju o nekom boljem životu. No, dok se žena iz »Praha« miri sa svojom životnom situacijom, Laura – suočena s raspadom životnih iluzija – izlaz nalazi u samoubojstvu.
Predstava »U agoniji« autorski je projekt glumaca Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića, koji su – neopterećeni prijašnjim uprizorenjima ove Krležine drame – likove gradili iz vlastitih glumačkih osobnosti. Krleža inače u ovom tekstu ima opsežne didaskalije, s detaljnim opisima likova i mjesta radnje.
Glumačka erupcija
U predstavi je pomodni salon u galanterijskoj radnji Laure Lenbachove tek u naznakama (scenografkinja je Petra Kriletić), a u prvom su planu glumci i psihološki razrađeni odnosi među likovima. Time je stvorena intimistička drama, s gledateljima u neposrednoj blizini, koji prate tragični slom osamljene žene razapete između obveze da očuva građansku formu, na kojoj se zasniva njezin brak s barunom Lenbachom, i žudnje za ljubavlju – krivo usmjerene prema dr. Ivanu plemenitom Križovcu koji nije dostojan dubljih osjećaja. Konjanički potpukovnik Lenbach i dvadeset godina mlađa Laura Lenbachova, kći austrijskog generala, već su četrnaest godina samo u formalnom braku, ali Lenbach svejedno ne pristaje na razvod.
Lenbachova kartaška strast potpuno ih je financijski iscrpila, a zbog kartaškog skandala bio je i u zatvoru. Stoga je Laura bila prisiljena raditi te je otvorila modni salon i krojačku radionicu. Predstava počinje napetim dijalogom između baruna i Laure, od koje Lenbach traži novac za vraćanje dugova. Usred njihove svađe u salon dolazi dr. Ivan Križovec, sin mađarskog dvorskog savjetnika i odvjetnik, koji je već tri godine Laurin ljubavnik. Još jedna svađa između Lenbacha i Laure kulminirat će barunovim samoubojstvom. Živčano sve napetija Laura u raspletu otkriva da Križovec ima mladu ljubavnicu te spoznaje da su sve nade u njihov zajednički život propale. Laura se ubija iz Lenbachova pištolja.
Ove osnovne motive Krležine drame Nela Kocsis, Ozren Grabarić i Darko Stazić komprimirali su u komornu izvedbu nabijenu povišenim emocionalnim stanjima likova. Darko Stazić utjelovio je baruna Lenbacha kao neuglađena očajnika, čije je samoubojstvo iz pištolja impulzivno, jer kako navodi Krleža, neposredno prije toga razmišljao je o tome kako će se večeras sastati i piti vino s prijateljima.