Pitanje je i to hoće li ovogodišnje pojeftinjenje plina od 1. travnja potrošači uopće osjetiti i sljedeće ogrjevne sezone, budući da iduće godine na snagu stupa potpuna liberalizacija plinskog tržišta u Hrvatskoj, u kojoj cijene više neće određivati država uz blagoslov HERA-e već će ih diktirati tržište
ZAGREB S prvim danom travnja prirodni plin je za krajnje kupce, ovisno o lokalnom distributeru, pojeftinio od 16 do 20 posto, primjerice za 16 posto u Rijeci, a za 20 posto u Zagrebu, pa će računi Energovih potrošača na godišnjoj razini biti manji za prosječnih 545 kuna jer će korisnik plina u tarifnom modelu TM2, koji prirodni plin koristi za kuhanje, zagrijavanje vode i grijanje, sada kubik plina plaćati 3,29 umjesto dosadašnjih 3,93 kune. U Hrvatskoj postoje 34 lokalna distributera, i njihove cijene variraju, zbog čega su i postoci pojeftinjenja bili različiti.
Postavlja se, međutim, pitanje zbog čega je Ministarstvo gospodarstva Ivana Vrdoljaka, kao i pod ravnanjem novog ministra Tomislava Panenića, plin prošle, i ponovo ove godine pojeftinilo tek nakon završetka ogrjevne sezone, s 1. travnjem. Lani je plin za kućanstva pojeftnio za pet do sedam posto, ove godine do 20 posto, no ne onda kad je građanima to najviše trebalo, uoči zime, već nakon nje. Cijene plina padaju od 2014. godine, pri čemu je uvozna cijena plina samo unatrag godinu dana pala za 40 posto.
Crno na bijelom
Kako se to iz Ministarstva gospodarstva već nekoliko godina »servira« potrošačima, cijenu prirodnog plina nije moguće mijenjati uoči, ili za vrijeme sezone grijanja jer, kako kažu, regulacijska godina za plin traje od 1. travnja jedne, do 31. ožujka sljedeće godine, što znači da se cijene mogu mijenjati tek uoči isteka jedne regulacijske godine, s početkom važenja od 1. travnja. Da li, i gdje, crno na bijelom to uistinu piše, pitali smo Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA), iz koje je našem listu odgovoreno kako je regulacijska godina zapravo jednaka kalendarskoj, dakle traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Ni HERA kao ni Ministarstvo gospodarstva nisu nam, međutim, odgovorili na pitanje znači li to da je do pojeftinjenja plina moglo, i trebalo doći i ranije, dok je trajala sezona grijanja, te zašto se potrošače zakida s nečim što nije niti zakonski utemeljeno.
Pitanje je i to hoće li ovogodišnje pojeftinjenje plina od 1. travnja potrošači uopće osjetiti i sljedeće ogrjevne sezone, budući da iduće godine na snagu stupa potpuna liberalizacija plinskog tržišta u Hrvatskoj, u kojoj cijene više neće određivati država uz blagoslov HERA-e već će ih diktirati tržište.
Novi distributeri
Sada kućanstva plinom opskrbljuju 34 lokalna distributera – Energo Rijeka, Zagrebačka plinara i drugi, pa svi potrošači na nekom području plin kupuju od istog distributera. U travnju iduće godine na tržište će moći ući i drugi, alternativni opskrbljivači sa svojim, liberaliziranim cijenama plina, ovisnima o kretanjima na tržištu plina.
Cijene plina na tržištu su unatrag dvije godine pale za 40 posto, pa se pojeftinjenjem tek od 1. travnja očito štiti INA-u kao domaćeg proizvođača plina, HEP kao glavnog opskrbljivača koji plin od INA-e kupuje te lokalne distributere. Prema informacijama portala energetika.net.com, dok su se cijene plina na tržištu ove zime kretale oko 14 eura po MWh, INA je svoj plin prodavala po cijeni većoj od 17 eura, što znači da su zaradili i INA i HEP, kao i lokalni distributeri, dok su krajnji kupci – izgubili.
Na samom kraju sezone grijanja, pomalo apsurdno, kao posljedica Vladine odluke o smanjenju cijene plina, prošlog je tjedna objavljena odluka Energa o smanjenju cijene isporučene toplinske energije na 0,37 kuna po kilovatsatu, identičnu onoj prije drastičnog poskupljenja u prosincu 2014. godine. Korisnici će efekt te odluke osjetiti u najboljem slučaju tek iduće zime, ne dođe li u međuvremenu do nove korekcije cijene na više. Tijekom ljetnih mjeseci, naime, plaćat će jednake fiksne troškove kao i do sad, jer cijena instalirane snage nije mijenjana.
Aktivan rad HERA-e
Iz Energa poručuju kako je izmjenama Pravilnika, odnosno s mogućnošću da Energo određuje model raspodjele troškova, gotovo u potpunosti eliminirana pojava ekstremno visokih računa za grijanje, koji su u prošloj sezoni znali dosizati i preko šest tisuća kuna mjesečno.
– Najbitnija činjenica je promjena Pravilnika o raspodjeli toplinske energije iz rujna 2015. godine koja je Energu u svojstvu kupca toplinske energije omogućio da aktivno intervenira kada uoči tehnički nelogičnu potrošnju kao produkt neadekvatne raspodjele unutar zgrade. Energo je to i učinio u nekoliko navrata i spriječio ekstremno visoke račune na zadovoljstvo naših klijenata. Također je važno napomenuti kako je sustav promjene cijene energije u zavisnosti cijene energenta u potpunosti saživio, prvenstveno aktivnim radom HERA-e, koja je promtno reagirala, te smo na taj način smanjili cijenu u tri navrata. Svima zahvaljujem na aktivnom sudjelovanju jer držim kako samo razgovor može dati rješenja, komentirao je ovosezonska događanja direktor Energa Sanjin Kirigin, koji je najavio konferenciju za novinare na kojoj će detaljno biti prezentirani svi podaci.