Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Lani je osiguranika kojima su odobreni troškovi ambulantnih intervencija u inozemstvu porastao za 40 posto, pri čemu se je 45 posto pacijenata odlučilo za operaciju u Hrvatskoj, 35 posto u Italiji, a 12 posto u Austriji, što je ovisno o tome koja im je zemlja najbliža prema mjestu stanovanja
LJUBLJANA Na manje kirurške intervencije kao što su operacija varikoznih vena ili hemeroida u Sloveniji se predugo čeka pa se pacijenti sve češće odlučuju da to obave u inozemstvu, zbog čega se ljute domaći liječnici privatnici s koncesijom, ali i zaštitnici prava pacijenata, piše u ponedjeljak ljubljanski »Dnevnik«.
»To je novac slovenskih osiguranika i pitanje je s kakvim ga pravom naše osiguranje daje hrvatskom zdravstvu, umjesto da tim novcem omogući veću dostupnost operacija u Sloveniji«, kazala je za »Dnevnik« Zlata Rebolj, zastupnica prava pacijenata s područja Novog Mesta, odakle velik broj ljudi s teškoćama na venama odlazi u Zagreb.
Oko četvrtine jednostavnih operacija u inozemstvu odnosi se na operacije proširenih vena, iako su slovenske bolnice i privatni koncesionari opremljeni za takve operacije, ali se na njih u prosjeku čeka 13 mjeseci zato što za njih ministarstvo zdravstva ne odobrava dovoljno programa jer ih ne smatra prioritetnima i drži da se pacijenti u strahu od zapleta ili tromboze prerano javljaju za operacije.
»Naše prioritete određuje ministarstvo zdravstva, a kad bi nam odobrili veće programe mogli bismo platiti više takvih intervencija«, kazao je za »Dnevnik« ravnatelj slovenskog zdravstvenog osiguranja Samo Fakin, dok liječnik koncesionar Marko Bitenc, privatnik s najkraćim rokom čekanja na operacije, tvrdi da bi mogao izvoditi više operacija nego sada kad bi mu se to dopuštalo, i po cijeni manjoj od 800 eura, koliko tu operaciju naplaćuju javne zdravstvene ustanove.
Takozvano prekogranično liječenje, kojim se priznaju i pokrivaju troškovi liječenja u inozemstvu, kada je riječ o manjim abmulantnim operacijama u članicama Europske unije, olakšala je prije par godina prihvaćena europska direktiva, a lani je za takve oblike liječenja iz slovenskog javnog zdravstvenog osiguranja priznato oko pola milijuna troškova, piše »Dnevnik«, te dodaje da je trend u porastu jer je broj inozemnih operacija i adekvatnih troškova u nekoliko zadnjih godina utrostručen.
