– Opredijelili smo se za prikaz cijele godine budući da izložbom želimo pokazati poznate ali i potpuno nepoznate, zanemarene činjenice. Ovoj izložbi nije namjera, balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom. To najmanje. Ne spori se činjenica da je 1945. u javnim i manifestacijskim oblicima prekinuta ideologija fašizma, osobito poražavajuća po pitanjima rasizma, nacionalne isključivosti, represije i straha, no svjesni smo da nastupa dugotrajna epoha ideologije komunizma s nesagledivim posljedicama represivnog sustava, kazala je jedna od autorica izložbe, odnedavo i ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar otvarajući izložbu o godini koju je Hrvatska dočekala »i na strani pobjednika i na strani gubitnika«.

Uravnoteženo

Donedavna ravnateljica, također koautorica izložbe Nataša Mataušić vjeruje se da su podastrte informacije ideološki uravnotežene, te da nisu opterećene komentarima jer je cilj bio posjetitelju ponuditi široku sliku društvenog, gospodarskog i kulturnog života tijekom 1945. koja se nepravedno simplificira na sukob ustaša i partizana.

Izložba je podijeljena na četiri tematska segmenta – »Prema kraju rata«, »Kraj rata i poraće«, »Svakodnevica« i »Kultura i znanost«. Unutar tih cjelina se kroz video intervjue, novinske isječke, faksimile, fotografije, razne odjevne i druge osobne predmete, slike, skultpture, kroz multimedijalne prezentacije, animirane karte i interaktivne instalacije govori o zadnjim danima i zločinima NDH, finalnim vojnim operacijama, Bleiburgu i Križnom putu, manifestacijama političkog karaktera. Autorice informiraju o obnovi i izgradnji, izborima za ustavotvornu skupštinu, o promjenama vlasničkih odnosa, agrarnoj i novčanoj reformi, o sudbini folksdojčera, kao i o represiji i zločinima komunističkog režima, odnosima Crkve i države. Osim hardcore političkih tema izložba referira i o svakodnevnici, modi, sportu, likovnoj umjetnosti, karikaturi i stripu, kazalištu, filmu, glazbi, književnosti, sveučilištu…. Ukratko, pokušalo se eksponatima obuhvatiti sve aspekte života koji je pulisirao u godini kada je završio Drugi svjetski rat, kada je bačena atomska bomba, kada su žene Hrvatske dobile pravo glasa, a u Švedskoj je je prvi put objavljena kultna knjiga Astrid Lindgren o maloj pjegavoj Pipi …

Kuponi za hranu, agrarna reforma…

– Nećemo mi tu godinu još dugo spremiti u ropotarnicu prošlosti, pa nismo ni neke davnije godine, aludira na ideološka previranja koja se neraskidivo vezuju uz 1945. povjesničar Neven Budak koji ovu godinu smatra iznimno zanimljivom godina u svjetskim razmjerima.

– Četrdesetpetu trebamo izučavati iz različitih aspekata što upravo ova izložba i čini pokazujući potpuno zanemarivani svakodnevani život ljudi i njihove životne probleme, ističe Budak ponavljajući da se 1945. olako svodi samo na ustaše i partizane. Budak naročito hvali prikaz gospodarskog života (kuponi za hranu, agrarna reforma…) i umjetničkih aktivnosti koju čine i umjetnici partizani poput Murtića i Price, ali i oni povučeni u svoje svjetove kako što su Miljenko Stančić, Josip Vaništa ili Ivan Kožarić.

Brojnim izloženim likovnim djelima posebno se obradovao nekadašnji ministar kulture i ljubitelj umjetnina Božo Biškupić rekavši nam da će se s užitkom prepustiti razgledavanju likovne sekcije, radije nego razgovarati o povijesti. Taj posao prepušta povjesničarima i nada se da ćemo konačno početi učiti na povijesnim iskustvima, a ova je izložba idealna prilika za tu početak te okrepljujuće misije.

Autorice izložbe raduju se posjetiteljima, kao i konstruktivnim sugestijama i kritikama koje će »’45« popraviti i obogatiti prije nego li zaživi kao stalni postav Muzeja za što će se nadaju iznaći sredstva, baš kao i za novu zgradu Hrvatskog povijesnog muzeja što je aktualni ministar stavio na vrh liste strateških ciljeva njegovoga mandata.