Reuters
To je prvi puta da ovako velik broj njemačkih birača ima priliku glasovati, otkako je njemačka vlada, prvenstveno kancelarka Angela Merkel, otvorila vrata izbjeglicama. U Njemačku je posljednjih mjeseci stiglo više od milijun ljudi
Amerikanci imaju svoj »super utorak«, a Nijemci »super nedjelju«: oko 12 milijuna njemačkih birača ove će nedjelje, 13. ožujka, birati vlast u tri savezne pokrajine. Iako se radi o regionalnim izborima, s neuobičajeno velikom pozornošću prate se ne samo u Njemačkoj, nego i u ostatku Europe.
To je prvi puta da ovako velik broj njemačkih birača ima priliku glasovati, otkako je njemačka vlada, prvenstveno kancelarka Angela Merkel, otvorila vrata izbjeglicama. U Njemačku je posljednjih mjeseci stiglo više od milijun ljudi, a zbog svoje politike »otvorenih vrata« Merkel se našla na udaru kritika. No, unatoč pritiscima i iz vlastite političke »obitelji«, od te politike nije odustajala. Svesrdno ju je branila, poručujući njemačkoj javnosti da Njemačka, najjača ekonomska sila Europe, to može podnijeti. Sve je to razlog zbog kojeg se nedjeljni izbori smatraju i svojevrsnim referendumom o izbjegličkoj politici Angele Merkel.
U nedjelju će na birališta tri savezne pokrajine, Baden-Württemberg, Rheinland-Pfalz i Saska-Anhalt. Anketa koju je prije nekoliko dana objavio najtiražniji njemački list »Bild« pokazuje da je kancelarkin CDU izgubio dio potpore u dosadašnjem jakom stranačkom uporištu, Baden-Württembergu. U pokrajini Rheinland-Pfalz CDU i SPD su izjednačeni, dok je u Saska-Anhalt CDU i dalje u uvjerljivom vodstvu. No, u sve tri savezne pokrajine anketa je pokazala snažan rast Alternative za Njemačku (AfD), stranke s antieuropskim i antiimigrantskim stavovima. AfD može računati (i) na dvoznamenkastu potporu biračkog tijela, što prije nekoliko mjeseci nije bio slučaj. Rast AfD-a pokazala su i druga istraživanja, na nacionalnom nivou: tako je, primjerice, početkom veljače, kako je prenijela Hina, prema ispitivanju provedenog za javni servis ARD, Alternativa za Njemačku s 12 posto potpore po prvi puta postala treća politička stranka.
Žestoke kritike
Sva su ta istraživanja rađena prije zadnjeg summita Europske unije i Turske, na kojem su Bruxelles i Ankara postigli okvirni dogovor o rješavanju izbjegličke krize, odnosno o smanjenju, pa i potpunom zaustavljanju izbjegličkog vala čija je glavna destinacija proteklih mjeseci bila upravo Njemačka. Turska je na tom sastanku od Europske unije, među ostalim, zatražila dodatne tri milijarde eura za zbrinjavanje izbjeglica, što je jednako dosad dogovorenom iznosu, koji, međutim, još nije isplaćen. Stoga žele da se ubrza isplata i tog »starog« iznosa. Nadalje, traže ukidanje viza za turske državljane do kraja lipnja ove godine. Među dogovorenim načelima za postizanje sporazuma – koji bi trebao biti dogovoren do 17. ožujka – navodi se i vraćanje novih neregularnih migranata koji iz Turske prelaze na grčke otoke, pri čemu će troškove pokrivati EU. Jedna od točaka je i to da se, za svakog Sirijca kojeg Turska ponovno prihvati s grčkih otoka, jedan preseli izravno iz Turske u države članice EU-a. Ishod ovotjednog summita već je naišao na žestoke kritike, pogotovo udruga i organizacija za zaštitu ljudskih prava, pa su tako iz UNHCR-a upozorili da je dogovor suprotan pravu izbjeglica na zaštitu, kako prema europskom, tako i prema međunarodnom pravu.
Klasična trgovina
Taj dogovor Vedran Obućina iz Društva za mediteranske studije Sveučilišta u Rijeci opisuje kao klasičnu trgovinu. Osim njegovih izravnih učinaka na terenu, Obućina smatra da će dogovor imati i druge, dugoročnije posljedice. Pokazalo se tako da se Europa, bez Njemačke i Turske, nije mogla dogovoriti oko prihvaćanja određenog broja izbjeglica koji »realno gledajući po stanovništvu Europe nije nešto velik«, ali je bio dovoljan kao povod »da mnoge političke snage na tome dobivaju poene«. Zadnji primjer je, kaže Obućina, Slovačka, zemlja u koju je izbjeglička kriza dovela minoran broj ljudi, ali su neke političke opcije ipak profitirale na tom pitanju. Obućina iznosi još jednu, zanimljivu tezu: »Uslijed europskog pomanjkanja jedinstva i vizije, koja bi pokrenula EU naprijed kao supranacionalnu organizaciju, budućnost Europe mogle bi oblikovati zemlje poput Turske i Rusije«, kaže Obućina.
Jedna od najočitijih i najizravnijih posljedica ovotjednog summita ipak je zatvaranja tzv. balkanske izbjegličke rute. U izjavi šefova država i vlada, nakon sastanka u ponedjeljak, nije izričito napisano da je ruta zatvorena, nego da su »nezakoniti tokovi migranata zapadnobalkanskom rutom sada prestali«. Na terenu to, međutim, dođe na isto: države od Makedonije do Austrije, ne primaju više ljude koji nemaju valjane dokumente ili nisu zatražili azil, a mogli su. Zbog toga zadnjih dana preko balkanske rute migranti nisu prolazili.
Angeli Merkel bit će važno da na sutrašnjim izborima ne izgubi previše glasova, slaže se profesor, ali podjeća na to da joj u anketama rejting u posljednje vrijeme ponovno raste. Teško je očekivati otvorenu pobunu u stranci protiv nje, napominje Zakošek, budući da »ona još uvijek ima najveći potencijal za dobivanje izbora«. Njezini stranački oponenti zasigurno to neće htjeti ugroziti. A u slučaju dobrog rezultata, pozicija njemačke kancelarke u stranci bit će dodatno ojačana jer će dokazati da, unatoč kritikama, i dalje može donijeti ono što je stranci najvažnije – glasove birača.
