Najnegativniji aspekt darknet-tržnica je dakako neizmjerno povećanje dostupnosti svih mogućih narkotika. Danas osrednji korisnik računala može naručiti bilo kakvu drogu na kućnu adresu
Skrivene od očiju javnosti već godinama djeluju internetske tržnice droga, sa svim mogućim vrstama narkotika u ponudi i prometima koji se mjere u stotinama milijuna eura. Dva su tehnološka preduvjeta bila ključna za razvoj masivnog internetskog tržišta narkotika.
Prva je tehnologija za skrivanje lokacije poslužitelja i posjetitelja web stranica, koja je omogućila postojanje interneta u internetu – Darknet mreža kojima nije moguće pristupiti običnim pretraživačima za pristup stranicama tzv. površinskog interneta. Druga je bio izum Bitcoina; digitalne valute za anonimnu novčanu razmjenu neovisno o lokaciji.
Kupnja narkotika na internetskim tržnicama nije bitno kompliciranija od korištenja stranice Ebay. Korisnik se prijavljuje na korisnički račun nadimkom i lozinkom. Na tržnici ima i novčani račun na kojeg prethodno uplati sredstva, a kojeg koristi kod plaćanja robe. Osim bitcoina ponekad se koriste i druge digitalne valute poput novije bitcoinove inačice; litecoina. Tržnice posjeduju interne tražilice pa je proizvod moguće naći unosom naziva (primjerice: »heroin«), a može su i redom pretraživati ponuda. Radi lakšeg snalaženja ponuda je obično kategorizirana (recimo po kategorijama: kanabis, stimulansi, opijati, psihodelici, lijekovi na recept, razni pribor…). Najkompleksniji dio je komunikacija s dilerima za koju je potrebno poznavanje osnova enkriptiriranog komuniciranja. Koristi se PGP enkripcija kod koje postoji javni i privatni ključ.
Mladi Ross Ulbricht zbrojio je dva i dva pa u veljači 2011. godine osnovao prvu internetsku narkotržnicu – sada već mitski »Silk road«. Tržnica poetično nazvana po drevnom kineskom putu svile, kojim se kretala razmjena dragocjenosti između Azije i Europe, bila je mjesto revolucionarno po svojoj drskosti. Po prvi put pružala je korisnicima psihoaktivnih supstanci ilustraciju kako bi izgledale internetske trgovine kada bi droge bile legalne. Sve zamislive vrste droga (te nešto druge ilegalne robe) online dileri otvoreno su nudili tržištu te ih slali kupcima bilo gdje na svijetu u neupadljivim paketima ili običnim omotnicama. »Silk road« je od legalnih tržišta poput Ebaya preuzeo i sustave ocjenjivanja trgovaca i kupaca te zaštite potrošača (nalik PayaPalovom povratu novca koristio se instrument »escrow«, odnosno opcija plaćanja depozitom koji se oslobađa kad kupac potvrdi da je primio plaćenu robu). U oko tri godine poslovanja (između veljače 2011. i srpnja 2013. godine) preko »Silk roada« provedeno je preko 1,2 milijuna transakcija, uz promet od 9,5 milijuna bitcoina te 600 tisuća bitcoina provizije za samu stranicu.
Milijunska provizija
Preračunato u današnju cijenu bitcoina radi se o prometu od 3,6 milijarde dolara te proviziji od 230 milijuna (istini za volju 9,5 milijuna bitcoina u to je doba vrijedilo »tek« oko 200 milijuna dolara). No ono što posebno upada u oči je nagli skok prometa koji se dogodio u zadnjoj godini poslovanja – do prve polovice 2012. godine Silk road je poslovao sa stabilnim godišnjim prometom od oko 15 milijuna dolara, a godinu kasnije promet se naglo udvostručio pa i utrostručio. Sve se urušilo kad su krajem 2013. godine američke federalne vlasti nakon niza pogrešaka uspjele locirati već spomenutog Ulbrichta.
Tehnologija koja je sve to omogućila pojavila se početkom 2000-tih. Uvjerljivo najviše darknet-tržnica je na mreži Tor koja se bazira na gustoj mreži »čvorova« od kojih svaki enkriptira podatke i šalje ih svim drugim čvorovima pa je nemoguće ući u trag korisnicima kao što je to na takozvanom »površinskom« internetu moguće pomoću IP-adresa. Za pristup web adresama mreže Tor potrebno je koristiti besplatni Tor pretraživač, baziran na popularnom pretraživaču Firefox. Tor mrežu osim kriminalaca koriste i »zviždači« kao wikileaks te razni aktivisti u represivnim državama. Među kriminalcima Tor i slične mreže izuzetno su popularne među pedofilima i inim manijacima, poput štovatelja »snuff« sadržaja. Osim samog Tora alat koji se učestalo koristi je i ad hoc operativni sustav Tails, napravljen da se pokreće s USB-a na bilo kojem računalu, a upravo u cilju sigurnijeg korištenja Tora.
FBI je objavio veliku pobjedu protiv narko mafije, a Ulbrecht je osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja. No prava je istina da su »hidri« internetskog narkotržišta umjesto odrezane glave narasle brojne nove. Umjesto Silk Roada danas posluje barem 14 tržnica sa sličnim modelom poslovanja te niz stranica koje trguju narkoticima (i drugom robom) po drugim modelima (primjerice u obliku foruma uz mogućnost trgovine), s trostruko većom ponudom. Najpopularnije aktivne tržnice trenutno su Nucleus i Alphabay, no današnje tržnice većinom su kraćeg vijeka pa brzo dobivaju zamah, ali brzo i nestaju. Premda većinom ne zato što ih rasturi policija, nego im presudi iskušenje vlasnika stranice da ugasi tržnicu i prisvoji masivne iznose bitcoinskih depozita.
Svjetle strane mračne trgovine
Treba naglasiti i to da, iako je to na prvi pogled teško zamislivo, internetske narkotržnice imaju i svojih dobrih strana, pri čemu je jedna od najočitijih to što smanjuju potražnju za klasičnom uličnom preprodajom, a time i oružano nasilje povezano s tom djelatnošću. Roditeljima je zasigurno drago da njihova djeca, ako se već drogiraju, ne moraju imati posla s opasnim naoružanim kriminalcima. Pozitivna činjenica je i da sustav ocjenjivanja i javna razmjena informacija o dobavljačima uvelike smanjuje rizik od slučajnog predoziranja ili smrti zbog nečiste droge. Primjerice mnoštvo korisnika darknet-tržnica znanstveno pristupa svojem poroku pa testira robu i objavljuje rezultate. Naposlijetku, s obzirom na to da tek mali dio pošiljki biva otkriven (i onda je često teško dokazati da je primatelj naručio i platio drogu) nije zanemariva ni činjenica da ovakva trgovina narkoticima smanjuje zakonski rizik po krajnjeg korisnika, a stručnjaci često upozoravaju da je kriminalizacija inače funkcionalnih članova društva zbog zloupotrebe narkotika ozbiljan društveni problem. Najnegativniji aspekt darknet-tržnica je dakako neizmjerno povećanje dostupnosti svih mogućih narkotika. Dok je ranije nabavka droga, a pogotovo onih teških ili egzotičnijih, zahtijevala poznanstva s kriminalcima, danas osrednji korisnik računala može naručiti bilo kakvu drogu na kućnu adresu. To je otvorilo tržište narkotika ogromnom broju potencijalnih korisnika koji bi inače zazirali od uličnih dilera. Pa tako i djeci, osobama s posebnim potrebama, pa čak i starcima.
