OPSTANAK

Što se događa u Jadranu? Hrvatska mora ukloniti 35 ribarica ili riskira potpunu zabranu izlova srdele

Marinko Glavan

Kristijan Uhač, vlasnik i zapovjednik broda za izlov plave ribe "Srdela" iz Rijeke / Foto Marko Gracin

Kristijan Uhač, vlasnik i zapovjednik broda za izlov plave ribe "Srdela" iz Rijeke / Foto Marko Gracin

Time bi se omogućilo da brodovi koji ostanu imaju dovoljne ulove za dugoročni opstanak na tržištu, kaže Ivan Birkić



 


 


Hrvatska mora odmah uvesti dodatne mjere zaštite populacije sitne plave ribe, posebno srdele, koja je u jako lošem stanju, kako bi se takozvani riblji stok oporavio jer nam u suprotnom u idućim godinama prijeti moguće uvođenje moratorija na izlov koji bi mogao potrajati i nekoliko godina, što bi imalo nesagledive posljedice za ribare, ali i prerađivače sitne plave ribe, akvakulturu, posebno uzgajivače tune, a u konačnici i građane, ističe Ivan Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).


Ivan Birkić / Photo: Sime Zelic/PIXSELL




Prema prošlog tjedna predloženim izmjenama Pravilnika za izlov sitne plave ribe, u idućoj godini ribolovne mogućnosti za srdelu smanjit će se za 38,5 posto, a za inćune za deset posto, u skladu s dogovorom postignutim na Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Predviđene su i dodatne zabrane ribolova, od 24. do 31. prosinca ove godine te od 31. siječnja do kraja veljače 2027. Cilj je zaštititi stokove sitne plave ribe i omogućiti njihov oporavak.


– Znamo da ribarima nije lako, ali ako želimo sačuvati riblje stokove, moramo sačuvati ribu u moru, poručio je nakon donošenja prijedloga novog Pravilnika potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, podsjetivši da ribari ostvaruju pravo na potpore za 60 dana obustave ribolova godišnje.


GENERIRARNO AI ALATIMA


Prevelika flota


U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. godini, na nedavno održanom 29. susretu ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK), ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura naveo je kako se za Hrvatsku očekuje kvota od oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna.


Prema znanstvenim modelima, hrvatski udio za srdelu iznosio bi znatno manje, oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za opstanak ribarske flote i prerađivačke industrije. Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele, uglavnom u unutrašnjim kanalima hrvatskih teritorijalnih voda, te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova. Za iduću godinu predviđena su i sredstva za takozvani scrapping, odnosno trajno uklanjanje dijela ribarske flote, u iznosu od 18 milijuna eura. Ukupno bi u Hrvatskoj u idućoj godini trebalo biti uništeno 35 brodova za izlov sitne plave ribe.


Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL


Ribari mogu loviti 20,
a ne pet dana mjesečno

 


Birkić ističe kako se u javnosti u zadnje vrijeme stvara kriva slika da ribari sa Sjevernog Jadrana, posebno iz Istre, imaju priliku raditi samo pet dana mjesečno.


– Naravno da je to neistina. Cijela hrvatska flota koja ima odobrenje i povlasticu upisanu za ulov male plave ribe ima mogućnost rada dvadeset dana mjesečno. Od tih dvadeset ribolovnih dana, odnosno izlazaka na more, svako plovilo može raditi pet dana u zoni »A«, uz zapadnu obalu Istre, a ostalih 15 dana u svim drugim zonama duž Jadrana u kojima je dozvoljen ulov male plave ribe, prema kategoriji plovila.

Birkić ističe kako je dodatna regulacija ribolova koja će uslijediti u 2027. godini uzrokovana lošim stanjem stoka srdele u Jadranskom moru, pri čemu Europska komisija inzistira na zaustavljanju trenda propadanja i oporavku ribljeg fonda.


– Smanjili su ulovne kvote za Jadran, gdje su Italija i Hrvatska zajedno dobile 25 tisuća tona srdele i 21 tisuću tona inćuna. Ove su brojke preporuka upravljačkog tijela GFCM-a na osnovi znanstvenih podataka. Europska unija dala nam je, ipak, mogućnost da praktički sami odredimo mjere kojima ćemo zaštititi riblji stok i to ne smijemo propustiti. Radi ilustracije i boljeg shvaćanja – nekad, ne tako davno, lovili smo ukupno 100 tisuća tona sitne plave ribe. Očito se priroda poigrala sa stokovima sitne plave ribe i padom brojnosti pojedinih vrsta. Mnogi su razlozi ovakvog stanja. Jednim dijelom to su okolišni uvjeti, jednim dijelom mnogobrojni predatori, poput tune, a jednim dijelom i utjecaj ribara, iako osobno mislim da je utjecaj ribara zanemariv. Dakle, Europska komisija ne inzistira na oporavku čovjeka, nego na oporavku prirode, što je i razumljivo, kaže Birkić.


GENERIRARNO AI ALATIMA


Potpuna zabrana


Za oporavak stoka Birkić navodi tri glavna uvjeta koji bi trebali rezultirati postupnim oporavkom srdele, kao i inćuna.


– Prvi je smanjenje ribolovne flote jer smo, prema izvješću o floti, prekapacitirani, a hrvatska Vlada otvorila je mogućnost scrappinga. Ukratko, ribolovnu flotu treba značajno smanjiti jer sadašnje kvote, a u budućnosti možda još i manje, ne omogućuju rad ovolikog broja brodova kakav sada imamo. Time bi se omogućilo da brodovi koji ostanu imaju dovoljne ulove za dugoročni opstanak na tržištu. Drugi je provođenje već postojećih prostorno-vremenskih ograničenja, uz moguće proširenje i zaoštravanje te dodatni mjesec dana lovostaja na srdelu u vrijeme intenzivnijeg mrijesta, od 24. prosinca ove godine do 1. ožujka iduće. Sve ove mjere trebale bi rezultirati smanjenjem ribolovne smrtnosti, zaustaviti trend pada ukupnog stoka srdele i omogućiti njegov oporavak iznad kritične točke na kojoj se srdela sada nalazi, i to sve u 2027. godini, kako bismo mogli kontinuirano loviti ove propisane količine i u 2028. godini, a možda u skoroj budućnosti čak pomalo i povećati ulovnu kvotu i smanjiti mjere regulacije, zaključuje Birkić.


Da su ulovi plave ribe, pogotovo srdele, loši, potvrdio nam je Kristijan Uhač, vlasnik i zapovjednik broda za izlov plave ribe “Srdela” iz Rijeke. I on ističe kako se mjere zaštite moraju provesti u idućoj godini jer bi u suprotnom kvote za 2028. godinu mogle biti dodatno smanjene, a u narednim godinama možda i uveden potpuni moratorij na izlov sitne plave ribe.


– Stanje je zaista loše. Ne samo da se lovi malo ribe nego je i riba vrlo mala. Očito je da su potrebne dodatne mjere, poput smanjenja broja brodova, jer sada ribe nema dovoljno za sve. S obzirom na prostorna, vremenska i količinska ograničenja, definitivno nas je previše. Za iduću godinu ispregovarali smo dvadesetak tisuća tona srdele i oko devet tona inćuna, ali ako ne provedemo mjere dodatnih lovostaja i scrappinga 35 brodova, za 2028. godinu te bi količine mogle biti znatno manje, rekao je Uhač.


Sve više tune


I Uhač i Birkić ističu problem sve većeg broja predatora, posebno tune, koje je u Jadranu sve više, ali se u našem moru ne lovi za uzgoj, već se riba za hrvatska uzgajališta doprema iz Sredozemnog mora. Uzrok tome je, objašnjavaju, što je izlov tune za uzgajališta u Jadranu dopušten samo u razdoblju od 1. lipnja do 15. srpnja, kada je tuna premala za isplativ uzgoj. Riječ je o ribi koja u to doba godine teži uglavnom od 15 do 30 kilograma, čiji je uzgoj do mase potrebne za komercijalni plasman neisplativ i predugo traje, posebno uz sve manji broj srdela koje su osnovna hrana tune u uzgajalištima. Smatraju da bi razdoblje dopuštenog izlova tune za uzgoj trebalo značajno produžiti pa bi se lovila veća riba koja bi samim time bila isplativa za daljnji uzgoj u ribogojilištima, a smanjio bi se utjecaj tune na ugroženu populaciju srdele i inćuna.