iStock
Riječ je o hipotetskim organizmima čije bi molekule imale suprotnu prostornu strukturu od onih u prirodi
povezane vijesti
Znanstvenici razvijaju mogući način otkrivanja dosad nepoznatog oblika života koji bi, ako bi se ikada pojavio, mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudima, životinjama i biljkama. Riječ je o takozvanom zrcalnom životu (mirror life), hipotetskim organizmima čije bi molekule imale obrnutu prostornu strukturu od one kakvu nalazimo u prirodi. Takvi bi organizmi potencijalno mogli zaobići postojeće biološke obrambene mehanizme, a posebno zabrinjava mogućnost nastanka bakterija protiv kojih današnji lijekovi ne bi bili učinkoviti.
Važno je naglasiti da zrcalni život zasad nije otkriven niti je razvijen u laboratoriju. Ipak, istraživači sa sveučilišta Strathclyde i Durham u Ujedinjenom Kraljevstvu objavili su u znanstvenom časopisu Royal Society Open Science mogući postupak za njegovo prepoznavanje.
Njihova metoda temelji se na posebnom svojstvu svjetlosti poznatom kao kružno polarizirana luminiscencija (CPL), koje bi moglo pomoći u otkrivanju prostorne strukture molekula.
Život s obrnutom molekularnom strukturom
Mnogi osnovni gradivni elementi života, uključujući DNK i aminokiseline, imaju određenu prostornu orijentaciju, odnosno takozvanu kiralnost. Pojednostavljeno, molekule mogu postojati u dvama oblicima koji su međusobne zrcalne slike, slično kao lijeva i desna ruka.
Kod hipotetskog zrcalnog života ta bi orijentacija bila obrnuta. Primjerice, dvostruka zavojnica DNK mogla bi se zakretati ulijevo umjesto udesno.
Takva razlika mogla bi imati dalekosežne posljedice. Budući da su biološki sustavi ljudi, životinja i biljaka prilagođeni molekularnoj strukturi života kakav poznajemo, organizmi s obrnutom strukturom mogli bi izbjeći neke postojeće obrambene mehanizme.
“Zrcalni život predstavlja globalnu biološku sigurnosnu prijetnju male vjerojatnosti, ali potencijalno vrlo teških posljedica. Privukao je pozornost biologa, vlada i međunarodnih sigurnosnih organizacija”, navode istraživači u radu.
Dodaju da su predstavili prvo poznato načelo ispitivanja kojim bi se moglo razlikovati zrcalni život od konvencionalnog.
Svjetlost kao mogući detektor
Kružno polarizirana svjetlost nije nova tehnologija. Koristi se, primjerice, u nekim vrstama 3D naočala za gledanje filmova. Njezina je posebnost u tome što se valovi svjetlosti zakreću poput spirale dok se šire prostorom.
Znanstvenici predlažu da bi se dodavanjem fluorescentnih tvari, odnosno posebnih svjetlećih sondi, u ispitivani uzorak moglo analizirati kako se svjetlost iz njega emitira. Na temelju načina njezina zakretanja bilo bi moguće utvrditi prostornu orijentaciju molekula i tako prepoznati eventualne zrcalne strukture.
U istraživanju nisu provedena praktična testiranja, nego su autori opisali kako bi se postojeća tehnologija za detekciju kružno polarizirane luminiscencije mogla prilagoditi kamerama, mikroskopima i drugim uređajima za skeniranje.
“Pod pretpostavkom da je zrcalni život kemijski analogan uobičajenom zemaljskom životu, ti bi se signali kružno polarizirane luminiscencije načelno mogli upotrijebiti za procjenu kiralnosti i tako omogućiti provjeru prisutnosti zrcalnog života”, objašnjavaju autori.
Jedna od prednosti predložene metode jest to što za njezino testiranje nije potrebno prethodno razviti organizme zrcalnog života. Istraživači predlažu i istodobnu uporabu nekoliko različitih fluorescentnih sondi kako bi se smanjila mogućnost pogrešnih rezultata, odnosno lažno pozitivnih nalaza.
Sljedeći je korak ispitati neke od tih sondi na običnim, postojećim stanicama. To bi znanstvenicima omogućilo bolje razumijevanje načina na koji bi se mogle prepoznati njihove hipotetske zrcalne inačice.
Potrebno je, međutim, još mnogo rada na usavršavanju postupka, osobito u dijelu detekcije svjetlosti i fluorescentnog označavanja uzoraka.
Autori pritom pozivaju i druge stručnjake da istraže mogućnosti prilagodbe postojećih metoda i opreme za otkrivanje zrcalnog života te načine na koje bi se takva ispitivanja mogla kombinirati s drugim analizama.
Najveća zabrinutost odnosi se na moguće bakterije
Jedan od problema u pripremi za potencijalnu prijetnju jest činjenica da zrcalni život još ne postoji, barem ne u obliku koji je znanosti poznat. Istraživači smatraju da bi se takvi organizmi jednog dana mogli razviti u biološkim laboratorijima. Ne isključuju ni mogućnost da postoje na drugim planetima ili u izoliranim dijelovima Zemlje, premda te scenarije smatraju znatno manje vjerojatnima.
Posebno ih zabrinjava mogućnost nastanka zrcalnih bakterija. Postojeći lijekovi razvijeni su za djelovanje na organizme s uobičajenom molekularnom strukturom, pa bi bakterije s obrnutom kiralnošću mogle biti otporne na postojeće terapije.
Takav bi razvoj događaja, upozoravaju znanstvenici, mogao dovesti do globalnih pandemija koje bi bilo iznimno teško kontrolirati.
Potencijalnu opasnost zrcalnog života već je prepoznalo nekoliko znanstvenih i regulatornih tijela, koja pozivaju na stroga ograničenja njegova razvoja u laboratorijima, osobito kada je riječ o zrcalnim bakterijama. Međutim, ostaje i rizik da se pojedinci ili organizacije neće pridržavati takvih pravila.
“Metoda kružno polarizirane luminiscencije mogla bi poslužiti kao prvi postupak za prepoznavanje postojećih bioloških prijetnji povezanih sa zrcalnim životom, ali i kao temelj za sustave biološkog nadzora koji bi vjerojatno bili nužni za praktičnu zaštitu od umjetno stvorenog zrcalnog života”, zaključuju autori.