Čelnici EU-a poručili su u petak da europska sigurnosna struktura ne bi trebala biti tema mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije.

Kremlj je u petak poručio da bi Rusija bila otvorena za sudjelovanje europskih zemalja u mirovnim pregovorima o Ukrajini ako bude vidjela da su spremne pridonijeti mirovnom procesu.

Njemački kancelar Friedrich Merz opisao je izjavu Kremlja kao “istu staru igru” i rekao da su se Europa i Sjedinjene Države suglasile oko jasne poruke.

“Neće biti razgovora o Ukrajini bez Ukrajine, a ni razgovora o Europi bez Europe. Nadalje, nema potrebe razgovarati o europskoj sigurnosnoj arhitekturi. Mi je već imamo”, rekao je Merz novinarima tijekom samita čelnika Europske unije u Dublinu.

Ruski dužnosnici pozvali su na postizanje šireg dogovora o europskoj sigurnosnoj arhitekturi prije dogovora o pojedinostima samoga rata.

Prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je zahtijevala povlačenje snaga NATO-a iz zemalja koje su se savezu pridružile nakon 1997. godine. NATO je taj zahtjev odbio.

Američki pregovarač Jared Kushner izjavio je u četvrtak u Moskvi da je s europskim partnerima započeo razgovore o sigurnosnoj arhitekturi kontinenta.

Europa za prekid vatre

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da ruski pozivi na razgovore o europskoj sigurnosnoj arhitekturi nose rizik odvraćanja pozornosti od potrebe za prekidom vatre.

Latvijski premijer Andris Kulbergs nazvao je takve rasprave “zamkom”.

Tijekom sastanka u četvrtak čelnici Poljske, baltičkih i nordijskih država upozorili su na opasnost zajedničkog promišljanja sa SAD-om ili Rusijom o europskoj sigurnosnoj arhitekturi, navode jedan europski diplomat i jedan europski dužnosnik.

Četrdeset europskih zemalja, koje su se u četvrtak sastale u širem formatu u Dublinu, potpisalo je deklaraciju u kojoj stoji da se o svakom pitanju koje utječe na europsku sigurnost mora odlučivati uz sudjelovanje Europljana.

Predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i EU-a sudjelovali su ranije ovoga tjedna na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju, gdje su i Moskva i Kijev rekli da su postigli određeni napredak, iako nije bilo naznaka pomaka oko ključnih pitanja poput teritorija.

Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da Velika Britanija, jedna od triju vodećih europskih vojnih sila, svakako mora biti uključena u sve buduće razgovore te da bi sudjelovanje tih pet zemalja uz institucije EU-a imalo smisla.

“Prilično sam fleksibilan po tom pitanju, pa smatram da je ono što doista kažemo važnije od točnog sastava ljudi u prostoriji”, poručio je.

Dogovoreni europski predstavnici u pregovorima

Europu će u pregovorima između Ukrajine i Rusije predstavljati čelnici europskih institucija i pet zemalja, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, rekao je u petak u Dublinu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Dogovorili smo se da uz čelnike europskih institucija, zemlje tzv. Formata E5, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska budu ona jezgra koje će davati doprinos mirovnim naporima u Ukrajini”, rekao je Plenković po završetku neformalnog samita EU-a u Dublinu.

Plenković je dodao da je po njemu ta rasprava tko će predstavljati Europu “deplasirana 12 godina nakon ruske agresije”.

“Ono što je bitno jest da imamo jasna načela. Ja sam u svom izlaganju naglasio da je ključna stvar za EU, za Ukrajinu, za načela međunarodnog prava poštovati teritorijalni integritet Ukrajine”, rekao je Plenković.

Rekao je da svaki dogovor o primirju mora biti privremenog karaktera, da se onda kada prestanu ratne operacije trebaju poduzimati koraci da se sada okupirani teritorij vrati Ukrajini, u njezin ustavno-pravni poredak.

Plenković je rekao da je rasprava o daljnjem financiranju Ukrajine odgođena za sljedeći samit EU-a koji će se za dva tjedna održati u Bruxellesu.

Njemački kancelar Friedrich Merz zaprijetio je blokadom sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije (2028. – 2034.) ako sve države članice ne pristanu zajednički sudjelovati u daljnjem financiranju Ukrajine, nakon što su Bugarska, Češka, Mađarska i Slovačka najavile da ne žele u tome sudjelovati.

Riječ je o jamstvima europskog proračuna za financiranje potreba ukrajinske države. Europska unija bi za sljedeću godinu trebala osigurati dodatnih 45 milijardi eura.

Na pitanje koje je stajalište Zagreba, podržava li stav kancelara Merza, Plenković je rekao da je Hrvatka solidarna s Ukrajinom.

“Hrvatska je solidarna s Ukrajinom. Ove zemlje iz nekih svojih razloga u tome ne žele sudjelovati. Naglašavam da tu nema direktnih financijskih obveza za Hrvatsku, već su to sredstva koja idu iz zajedničkog europskog proračuna”, rekao je Plenković.

Dodao je da je u ovom trenutku bitno da Hrvatska i dalje ima značajna sredstva koja će dobivati iz europskog proračuna, što je prema zadnjem prijedlogu oko sedam milijardi eura u plusu.