Gotovo istoga trenutka kada je postalo jasno da su demokrati premoćno osvojili međuizbore za Kongres, u javnosti se otvorilo jedno od glavnih pitanja. Može li se sada izvesti impeachment, odnosno opoziv Trumpa s mjesta predsjednika? I odgovor je relativno složen. Impeachment može biti izglasan, ali vjerojatnost da Trump doista bude udaljen iz Bijele kuće gotovo je zanemariva.

Naime, postupak impeachmenta sastoji se od tri ključna koraka. Prvi od njih je pokretanje, odnosno otvaranje formalne istrage i priprema optužbi protiv predsjednika. Trumpa se ne može kažnjavati zbog njegove nepopularnosti ili gubitka izbora, no ovoga trenutka postoje najmanje četiri razloga zbog kojih bi Trump mogao biti optužen.

Četiri razloga

Prvi mogući razlog za pokretanje impeachmenta je rat s Iranom, odnosno upitna zakonitost odluka o uporabi vojne sile, nepoštovanje kongresnih odluka o zaustavljanju sukoba te eventualno uskraćivanje bitnih informacija Kongresu. Sama uspješnost ili, u ovom slučaju, neuspješnost vojnih operacija sama po sebi nema veze s mogućim predsjedničkim opozivom.

Drugi mogući razlog su financijski poslovi predsjednika i njegove obitelji jer se već dugo vremena američka državna politika na vanjskopolitičkom planu vrlo mutno i neprozirno isprepleće s Trumpovim poslovnim carstvom. Od osobnog poklona zrakoplova koji je Trumpu, a ne SAD-u, poklonio Katar, preko sumnjivih nekretninskih poslova tvrtki na čijem je čelu Jared Kushner, poput onih u Albaniji ili onoga kada su skoro preuzeli zgradu starog Generalštaba u središtu Beograda, sve do cijelog niza tajnovitih i upitnih nekretninskih poslova diljem svijeta. Poslovi su to koji, ako i ne predstavljaju dokazanu korupciju, zasigurno predstavljaju vrlo očit sukob interesa aktualnog predsjednika.

Treće pitanje koje bi moglo biti iskorišteno za početak impeachmenta jest postupanje savezne administracije, odnosno istrage ICE-a, njihovi nelegalni upadi i uhićenja imigranata na području SAD-a. Ukoliko se u tome utvrdi i izravna uloga Trumpa, koju tek treba dokazati, postavlja se i pitanje odgovornosti samog predsjednika.

I četvrta osnova za impeachment je opstrukcija kongresnog nadzora, do koje će doći ukoliko Bijela kuća odbije zakonite zahtjeve za dokumentima ili svjedočenjem, a ovaj spor preraste u dokazivu zlouporabu vlasti.

Drugi korak

Drugi korak u samom postupku impeachmenta, nakon što su izvedeni dokazi i pripremljen slučaj, jest samo izglasavanje opoziva. I uopće nema sumnje da će to u ovom sazivu Kongresa, ukoliko impeachment bude pokrenut, biti uspješno dovršeno. Impeachment izglasava Zastupnički dom Kongresa, u kojemu demokrati sada imaju apsolutnu većinu. I nema dvojbe da će ta procedura, ukoliko do nje dođe, biti uspješno provedena. No potom dolazimo do trećeg koraka i gotovo nepremostive prepreke za stvarno uklanjanje Trumpa iz Bijele kuće. Smjene predsjednika.

Ovaj korak impeachmenta mora odobriti Senat, i to dvotrećinskom većinom, odnosno s najmanje 67 glasova senatora za. Iako demokrati imaju i u Senatu većinu, nemaju toliko veliku većinu. Omjer je 55 demokratskih nasuprot 45 republikanskih senatora. A niti jedan od republikanaca u Senatu neće glasati za smjenu jer bi to predstavljalo pucanj u vlastitu nogu. Prvo, onaj tko bi »izdao« svoju stranku bio bi i sam ubrzo prognan iz politike, odnosno nikada više ne bi bio izabran niti kandidiran ni za jednu dužnost. Jer senatori nisu žetončići.

Drugo, smjenom Trumpa s mjesta predsjednika ne bi bili raspisani novi izbori, već bi njegovo mjesto preuzeo aktualni potpredsjednik. U ovom slučaju JD Vance, kojeg američka javnost drži agresivnijim i, ma kako god to nevjerojatno zvučalo, nepredvidljivijim od samoga Trumpa. Tako da je stvarna smjena predsjednika u teoriji moguća, ali u praksi je to ipak samo lijepi san.

Propali pokušaji

Uostalom, ne bi to bio prvi impeachment Trumpu. On je već dva puta opozvan u Zastupničkom domu, 2019. i 2021., ali oba je puta impeachment propao u Senatu. Postupak impeachmenta prošao je i Bill Clinton, tijekom afere s Monicom Lewinsky. I to ne zato što je s njom provodio vesele trenutke u Ovalnom uredu, već zato što je o tome lagao prilikom kongresne istrage. Protiv Nixona je zbog afere Watergate pokrenut impeachment, no nije izglasan u Zastupničkom domu jer je on podnio ostavku na mjesto predsjednika, a njegov ga je potpredsjednik i nasljednik u Bijeloj kući Gerald Ford odmah pomilovao. Uglavnom, nikada u povijesti niti jedan predsjednik nije smijenjen impeachmentom i malo je vjerojatno da će Trump prekinuti tu tradiciju. Ma koliku god prednost demokrati imali u budućem sazivu Kongresa.

Ako Trump po treći put u svojoj političkoj karijeri bude opozvan u Zastupničkom domu, možda će se morati suočiti s najneugodnijim razdobljem svojeg drugog mandata, no njegov politički opstanak neće ovisiti samo o demokratima, već ponajprije o vlastitoj stranci. I dok god republikanski senatori budu spremni stajati iza njega, vrata Bijele kuće ostat će mu otvorena. Bez obzira na to koliko puta Zastupnički dom izglasao njegov opoziv.

Lagano okretanje leđa

Nakon teškog poraza na međuizborima sve su glasnije kritike Donalda Trumpa unutar Republikanske stranke. Kako piše Reuters, republikanski stratezi i savjetnici traže promjenu politike prema Iranu i carinama, koje smatraju važnim uzrocima izbornog neuspjeha.

Republikanski strateg John Feehery izborni je rezultat nazvao velikom katastrofom za Trumpa te zatražio kadrovske promjene u Bijeloj kući. Prema Reutersovim izvorima, interna istraživanja još su šest tjedana prije izbora upozoravala na mogućnost gubitka oba doma Kongresa, no Trump nije želio promijeniti politiku prema Iranu.

Od predsjednikova opravdavanja rata distancirao se i potpredsjednik JD Vance, koji je sukob s Iranom označio glavnim razlogom poraza. Reuters navodi da se u Bijeloj kući očekuju kadrovske promjene, dok bi demokratska većina u Kongresu mogla pokrenuti nove istrage protiv administracije.