Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci svečanim izvedbama opere »Nikola Šubić Zrinjski« obilježila su 150. obljetnicu praizvedbe jednog od najznačajnijih djela hrvatske operne baštine. Tim je izvedbama ujedno proslavljen i Dan hrvatskog baleta koji se obilježava 4. studenoga jer je upravo toga dana, 1876. godine u tadašnjem Narodnom zemaljskom kazalištu na zagrebačkom Gornjem gradu praizvedena opera Ivana pl. Zajca »Nikola Šubić Zrinjski« u kojoj je prvi put zabilježeno sudjelovanje plesača i koreografkinje u baletnim dijelovima opere. Bio je to važan trenutak u povijesti hrvatske plesne umjetnosti. Tada su na programskoj cedulji prvi put navedena imena plesača i koreografkinje Ivane Freisinger, koja je osmislila baletne dijelove opere. Taj se datum smatra početkom profesionalne baletne djelatnosti u Hrvatskoj. Ivana Freisinger, hrvatska balerina, koreografkinja i pedagoginja (Budimpešta, 1850. – nakon 1927.). Godine 1876. došla je u Zagreb i priključila se trupi Pietra (Petra) Coronellija. Angažirana je kao solistica i koreografkinja u zagrebačkoj Operi pod Zajčevim vodstvom. Preuzela je vodstvo baletne škole novoosnovanoga baletnog ansambla za intendanta Stjepana Miletića 1894. godine.

Praizvedbom »Zrinjskog« čiji je skladatelj Ivan pl. Zajc, ujedno i osnivač i organizator zagrebačkoga opernog kazališta, započeto je naime novo, profesionalno doba baleta, kao umjetničke grane unutar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Obje obljetnice povezuje i uspomena na Sonju Kastl (1929. – 2026.), istaknutu balerinu, koreografkinju i baletnu pedagoginju, koja je preminula 25. listopada ove godine. Njezin je koreografski potpis obilježio zagrebačke produkcije opere od 1962. godine, a osobito antologijska produkcija Krešimira Dolenčića iz 1994., koja je i danas na repertoaru HNK-a. Njezina koreografija baletnog prizora četvrte slike i kola u prizoru Jelenina sna ostaje trajnim dijelom umjetničke baštine ove predstave. Izvedba u zagrebačkom HNK-u bila je posvećena njezinoj uspomeni i iznimnom doprinosu hrvatskoj plesnoj i kazališnoj umjetnosti.

Kako je istaknuto na stranicama HNK-a Ivana pl. Zajca, Dan hrvatskoga baleta prilika je da se oda priznanje svim baletnim umjetnicima, plesnim, pedagozima, koreografima, korepetitorima, učenicima i svima koji svojim radom, talentom i predanošću čuvaju i razvijaju ovu posebnu umjetnost, spoj glazbe, pokreta, discipline i izražajnosti. Spomenimo i to da su u povodu obilježavanja 150 godina hrvatskog baleta i Dana hrvatskog baleta Osnovna škola za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica i Plesni odjel Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci u HNK-u Ivana pl. Zajca priredili class koncert »U ogledalu«. Class koncert prikazuje baletni i plesni sat u obliku kratkih plesnih etida, od zagrijavanja uz štap do završnog poklona. Etide su za ovu prigodu stvorili učitelji i nastavnici obiju škola, uz glazbu Petra Iljiča Čajkovskog.

Podsjetimo ovim povodom da je u riječkim dnevnim novinama La bilancia četiri dana nakon praizvedbe objavljen kratki prikaz u kojemu se Riječani prisjećaju Zajca i smatraju ga svojim:

»’Nikola Šubić Zrinjski’. Ovo je naziv novoga djela (glazbene trilogije) vrijednog našeg sugrađanina, maestra Zajca, predstavljenog prvi put prošle sedmice u Narodnom kazalištu u Zagrebu, na libreto gospodina Badalića. Uzdržavajući se izvijestiti o vrijednosti nove partiture, jer su nas o tome obavijestili zagrebački listovi, kao i prijemu kod tamošnje publike, utvrđujemo sa zadovoljstvom da je, po Agramer Zeitungu, vrijedni umjetnik doživio brojne ovacije, koje su dostigle vrhunac kad su se poslije treće slike na prosceniju ukazali predstavnici pjevačkog društva Kolo i poklonili kompozitoru veličanstvenu krunu, ukrašenu kićenom vrpcom nacionalnih boja.«

Recentna koncertna izvedba »Nikole Šubića Zrinjskog« u HNK-u Ivana pl. Zajca bila je uspješna, no ipak se nadamo da će u skorije vrijeme iznova na riječkoj sceni zaživjeti i kao kazališna predstava.