KRK – Prijedlog Plana upravljanja destinacijom otok Krk za razdoblje od 2026. do 2029. godine upućen je u javno savjetovanje koje traje do 2. prosinca. Riječ je o dokumentu koji donosi analizu turističkih kretanja, stavova stanovnika i posjetitelja te izračun prihvatnog kapaciteta otoka, a među njegovim najzanimljivijim nalazima ističe se podatak da 63 posto stanovnika ne smatra potrebnim poticati daljnje povećanje smještajnih kapaciteta. Turistička zajednica otoka Krka poziva građane, turističke djelatnike, poduzetnike i ostalu zainteresiranu javnost da prouče dokument te svoje primjedbe i prijedloge dostave putem sustava e-Savjetovanja.

Plan obuhvaća svih sedam otočnih jedinica lokalne samouprave: Grad Krk te općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Izrađen je na temelju analize turističkih pokazatelja, infrastrukture i prostora, kao i istraživanja stavova lokalnog stanovništva i gostiju. Njegova je namjera usmjeriti budući razvoj prema kvalitetnijoj i održivijoj turističkoj ponudi, uz istodobno očuvanje prostora i kvalitete života otočana.

Turistički razvoj

– Posebna vrijednost Plana jest što prvi put na ovako sustavan način sagledavamo turistički razvoj cijelog otoka, uz uvažavanje posebnosti svih sedam jedinica lokalne samouprave. Plan nije samo analiza postojećeg stanja, već dokument koji definira konkretne ciljeve, mjere i aktivnosti te stvara zajednički okvir za buduće odluke o turističkom razvoju. Od njegove provedbe očekujemo prije svega bolje upravljanje turističkim tokovima, smanjenje sezonalnosti, razvoj kvalitetnijih turističkih proizvoda i snažnije povezivanje otočne ponude. U tom će smislu važnu ulogu imati zajednički projekti poput Krk Outdoor, Krk Made i Camino Krk, kao i izrada Strateškog marketing plana turizma otoka Krka do 2032. godine, kojim želimo dodatno unaprijediti tržišno pozicioniranje i prepoznatljivost otoka. Naš dugoročni cilj nije samo uspješna turistička sezona, nego otok na kojem je ugodno živjeti tijekom cijele godine i koji je upravo zbog toga privlačan i našim gostima – rekao je direktor TZ-a otoka Krka Petar Škarpa.

Istraživanje provedeno u lipnju 2025. godine na 402 stanovnika pokazalo je da je 59 posto ispitanika zadovoljno razvojem turizma u svojem mjestu, a 73 posto smatra da turizam pozitivno utječe na kvalitetu njihova života. Pritom 55 posto ispitanih ostvaruje neki prihod od turizma, dok je za 13 posto on glavni izvor prihoda. No, uz pozitivnu percepciju turizma, stanovnici jasno upozoravaju i na njegove negativne posljedice. Najviše ih smetaju prometne gužve, koje navodi 81 posto ispitanika, nedostatak parkirališta (75 posto), gužve u trgovinama (64 posto) i na plažama (61 posto). Više od polovice ispitanih ističe i gužve na ulicama i javnim površinama te nepropisno odlaganje otpada.

Prostor i infrastruktura

Posebno se razmatraju mogućnosti daljnjeg širenja smještajnih kapaciteta izvan naselja. Važećim prostornim planovima na otoku je za turističke zone predviđeno ukupno 346,5 hektara, od čega je izgrađeno 117,6 hektara, odnosno 34 posto. Ukupni planirani kapacitet tih zona iznosi 28.901 postelju. Budući da dvije trećine planiranih površina još nisu aktivirane, dokument predlaže stručnu procjenu stvarnih mogućnosti njihove realizacije i posljedica koje bi dodatna gradnja mogla imati na komunalnu i prometnu infrastrukturu, plaže, more, zapošljavanje i osiguravanje smještaja za radnike.

U analizi prihvatnog kapaciteta razrađeni su i mogući scenariji budućeg razvoja. Jedan od njih, koji pretpostavlja snažan investicijski interes uz nedovoljno razvijeno upravljanje, uključuje rast broja kuća i stanova za odmor za šest tisuća, povećanje broja objekata u domaćinstvu za 630 te izgradnju 300 vila u turističkim zonama. Prema toj simulaciji, broj noćenja u vršnim razdobljima mogao bi porasti za 20 posto, uz dodatno opterećenje infrastrukture, veće nezadovoljstvo stanovnika i slabije zadovoljstvo gostiju. Riječ je o mogućem scenariju, a ne o najavljenim ili odobrenim investicijama.

Promet je pritom jedno od najizraženijih uskih grla. Dokument upozorava na opterećenje državnih cesta D102 i D104, a među prijedlozima su dugoročno prometno rješenje za D102, poboljšanja na pojedinim raskrižjima i dionicama te uspostava barem jedne otočne autobusne linije do 2029. godine, po mogućnosti na električni pogon. Razmatra se i povećanje broja trajektnih polazaka na liniji Valbiska – Merag.

Kvaliteta umjesto rasta

Plan predviđa deset mjera i 24 aktivnosti raspoređene u tri razvojna prioriteta: upravljanje prihvatnim kapacitetom, potpuniju valorizaciju otočnih resursa i unapređenje kvalitete ponude te tržišno repozicioniranje otoka Krka. Jedan od važnih ciljeva jest smanjenje sezonalnosti. Tijekom 2025. godine čak 57 posto svih noćenja ostvareno je u srpnju i kolovozu, a 88 posto u razdoblju od lipnja do rujna. Plan zato predlaže povećanje noćenja u travnju, svibnju, lipnju, rujnu i listopadu za deset posto do 2029. godine, uz istodobno povećanje dnevne turističke potrošnje.

Među smjerovima razvoja navode se poslovni i kongresni turizam, wellness, ruralni turizam i agroturizam, gastronomija te sadržaji za obitelji s djecom. Posebna pozornost posvećuje se i pristupačnosti: od ukupno 245 evidentiranih turističkih atrakcija na otoku, osobama s invaliditetom pristupačno ih je 58, odnosno približno četvrtina. Predlaže se i sustavnije praćenje stanja okoliša, podmorja i otpada te razmatranje reguliranja sidrenja u udaljenim uvalama.

Dokument donosi i pregled 12 projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, raspoređenih na području svih sedam otočnih jedinica. Među njima su uređenje sportsko-turističkog objekta i pješačko-biciklističke staze u Baški, interpretacijski centri u Dobrinju, Krku i Puntu, proširenje plaže Vruja u Malinskoj, obnova omišaljskog vodotornja Dubec te uređenje šetnica, prometnica i turističke infrastrukture u drugim dijelovima otoka.

Juranić: Plan bi trebao biti kvalitetna stručna podloga

– Plan upravljanja destinacijom predstavlja važan iskorak jer se turistički razvoj prvi put sagledava kroz zajedničke ciljeve i prioritete svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku. Svaka od naših sredina ima svoje posebnosti i razvojne potrebe, ali brojni izazovi, poput prometa, komunalne infrastrukture, zaštite prostora i očuvanja kvalitete života, zajednički su cijelom otoku i zahtijevaju usklađena rješenja. Očekujemo da će Plan biti kvalitetna stručna podloga za donošenje budućih razvojnih odluka, usmjeravanje ulaganja i bolju koordinaciju između lokalnih samouprava i turističkog sektora. Pritom je važno pronaći ravnotežu između gospodarskog razvoja, očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te potreba lokalnog stanovništva – zaključio je predsjednik TZ-a otoka Krka Toni Juranić.