Na kraju rujna ove godine depoziti kućanstava iznosili su 43,9 milijardi eura, poduzeća 19,5 milijardi eura, a opće države 7,3 milijardi eura.

U godinu dana ukupni su depoziti kućanstava porasli za 5,2 posto, pri čemu su prekonoćni depoziti, oni koje držimo na transakcijskim računima, porasli za 8,5 posto, dok su se oročeni depoziti smanjili za 4,6 posto.

Krediti kućanstvima su na kraju rujna iznosili 29,6 milijardi eura, poduzećima 18,5 milijardi eura, a općoj državi 4,8 milijardi eura.

U proteklih godinu dana krediti kućanstvima su porasli za 10,9 posto, a poduzećima za 9,7 posto, sažetak je to objave statističkih podataka Hrvatske narodne banke o depozitima i kreditima kreditnih institucija za rujan 2026.

Bankovni milijuni

Prema podacima monetarne statistike, na kraju rujna 2026. ukupni dakle depoziti domaćih sektora, koji uključuju sve gore navedene, iznosili su 73,8 milijardi eura i u odnosu na kraj rujna 2025. porasli su za 4,7 milijardi eura ili 6,8 posto.

U tome su depoziti kućanstava porasli za 2,2 milijarde eura ili spomenutih 5,2 posto, a poduzeća 1,4 milijardi eura ili 7,7 posto.

Unutar kredita, a promatrano po sektorima, na kraju rujna 2026. krediti kućanstvima iznosili su 29,6 milijardi eura, od čega se 15 milijardi eura odnosilo na stambene, a 11,6 milijardi eura na gotovinske nenamjenske kredite.

Krediti poduzećima iznosili su 18,5 milijarde eura, od čega za obrtna sredstva 6,2, a za kredite za investicije 7,7 milijarde eura.

Prema ovim podacima HNB-a, iako ukupni depoziti građana rastu, to je većinom doprinos neoročenih koji ljudi drže na tekućim i žiro računima, kako bi imali lakši pristup tim sredstvima, za potrošnju, ulaganje ili što već.

Oročena pak štednja pada. Razlog su vjerojatno kamate na depozite manje od stope inflacije, pa novac na banci realno gubi vrijednost.

Drugi su razlog i bolje prilike za sigurno ulaganje, primjerice državne obveznice i trezorski zapisi, koji su zbog nešto većih prinosa privukli dio te štednje, odnosno ona se iz bankarskog sustava odlila.

Raste i treći stup

Povodom Dana štednje, Hrvatska gospodarska komora objavila je priopćenje u kojem tvrdi da se mijenjaju štedne navike hrvatskih građana.

HGK primjećuje da u financijskoj imovini kućanstava »i dalje dominiraju depoziti, iako se nastavlja trend smanjenja njihovog udjela jer se građani sve više okreću drugim mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala«.

Najnovija HGK-ova analiza ukazuje na to da raste imovina te broj građana koji ulažu u otvorene investicijske fondove, kao i u državne vrijednosne papire.

Također, više od 500 tisuća građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, tvrde u HGK-u. Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK-a, navela je da, kao i ranijih godina, na sedam jadranskih županija otpada najveći udio, 41 posto svih depozita.

U Gradu Zagrebu koncentrirano je 28 posto svih depozita, a preostalih 31 posto depozita nalazi se u 13 ostalih županija. Prosječni depoziti po stanovniku na razini Hrvatske iznose 11.048 eura, što je 3,5 posto više nego u lipnju prošle godine, kada je provedena prethodna analiza.

Štedljivi Zagreb

Najveće depozite po stanovniku ima Grad Zagreb – 15.539 eura.

– Slijedi Istarska županija s 15.522 eura, dok Vukovarsko-srijemska županija i ove godine bilježi najmanji depozit po stanovniku – 5.666 eura.

U odnosu na lipanj prošle godine, depoziti kućanstava rasli su u svim županijama, a prosječan rast na razini Hrvatske je 5,4 posto.

Najviše su realno rasli depoziti u Požeško-slavonskoj županiji (7,5 posto), a najmanja promjena je zabilježena u Primorsko-goranskoj županiji (3,4 posto), iznijela je Dominović.

No, dok je Primorsko-goranska županija ostvarila najmanji prirast štednje, u apsolutnim iznosima i dalje je treća, razvidno je iz HGK-ove publikacije.

Naime, najveću ukupnu štednju kućanstava ima Grad Zagreb, s više od 12 milijarde eura ili 28,2 posto sve štednje u Hrvatskoj, potom Splitsko-dalmatinska županija, s 5,2 milijarde eura depozita građana, ili 12,1 posto, a onda je Primorsko-goranska županija s 3,8 milijarde eura depozita građana, koji daju udio od 8,9 posto.