Lučka uprava Rijeka na prostoru Petrolejske luke na Mlaki, uz ugašenu Ininu rafineriju, namjerava graditi bunker stanicu za opskrbu ne samo plovila, nego i kamiona i eventualno vlakova ukapljenim prirodnim plinom, potvrđeno je iz Lučke uprave, nakon što je ravnatelj Denis Vukorepa iznio ovu ideju prije dvadesetak dana.

Ideja o gradnji bunker stanice na prostoru Petrolejske luke nije od jučer, naime, stara je koliko i projekt aktualnog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju.

U prvobitnim planovima bilo je zamišljeno da će LNG Hrvatska, tvrtka koja upravlja LNG terminalom, graditi stanicu za opskrbu plovila na prostoru nekadašnje rafinerijske luke, ali se od toga prije dvije godine odustalo.

Iz niz razloga, a prvi je bila procjena da je prostor Petrolejske luke premalen za tu namjenu, posebno njegovo zaleđe koje je još uvijek u vlasništvu Ine i nije u funkciji još od 2008. godine, kada je Rafinerija nafte Mlaka prestala s radom.

U tim je planovima bunker stanica, osim za prihvat i isporuku ukapljenog prirodnog plina, trebala biti izgrađena i s mogućnošću prekrcaja vodika te amonijaka.

Tranzicijska infrastruktura

Lučka uprava Rijeka ipak je nastavila s pripremama za projekt, u sklopu planova za razvoj tranzicijske infrastrukture za dekarbonizaciju pomorskog i teškog cestovnog prometa, uz mogućnost buduće primjene bio-LNG-a.

Na naš upit o planovima za izgradnju bunker stanice za LNG, koju Lučka uprava namjerava realizirati s privatnim ulagačima, na principu koncesijskog ugovora, pri čemu bi Lučka uprava osigurala osnovne preduvjete, prostor i infrastrukturne priključke, a koncesionar ostala ulaganja, odgovorili su kako petrolejska luka, s obzirom na svoju izvornu namjenu, postojeću lučku infrastrukturu i povoljan prometno-geografski položaj, predstavlja idealnu lokaciju za razvoj suvremene infrastrukture namijenjene prihvatu, prekrcaju i distribuciji alternativnih goriva.

– Planiranom revitalizacijom omogućilo bi se ponovno stavljanje u funkciju postojećih, danas nedovoljno iskorištenih lučkih kapaciteta, uz njihovu prilagodbu suvremenim tehnološkim, sigurnosnim i okolišnim standardima.

Projekt je usmjeren na razvoj tranzicijske infrastrukture za opskrbu pomorskog i teškog cestovnog prometa ukapljenim prirodnim plinom (LNG), uz mogućnost buduće primjene obnovljivog bio-LNG-a, čime bi se pridonijelo postupnoj dekarbonizaciji prometnog sektora i dugoročno održivom razvoju riječke luke.

Projekt obuhvaća razvoj površine i nabavu malog LNG bunkering broda za opskrbu brodova u riječkom lučkom području i »skida«, odnosno LNG punionice za kamionske cisterne.

Infrastruktura je od početka projektirana za buduću uporabu bio-LNG-a čime predstavlja tranzicijsku platformu za dekarbonizaciju cestovnog i pomorskog prometa, stoji u odgovoru Lučke uprave na naš upit.

Alternativna goriva

Ciljeve izgradnje LNG bunker stanice Lučka uprava podijelila je u šest segmenata. Prvi je dekarbonizacija sektora koje nije moguće brzo elektrificirati.

– Teški cestovni transport i pomorstvo spadaju među najteže sektore za dekarbonizaciju zbog velikih energetskih potreba, dugih operativnih ruta i ograničenja postojećih baterijskih tehnologija.

Europski regulatorni okvir prepoznaje potrebu razvoja infrastrukture za alternativna goriva upravo u tim sektorima. Projekt omogućuje neposredno smanjenje emisija bez čekanja pune komercijalne zrelosti tehnologija poput vodika, amonijaka ili elektrifikacije velikih brodova i teških kamiona.

Drugi segment je neposredno i mjerljivo smanjenje emisija, pri čemu bi se zamjenom dizelskih goriva i konvencionalnih brodskih goriva LNG-om postigla značajna smanjenja emisija – emisija CO₂ za približno 15-20 posto, dušikovih oksida za 75 do 95 posto, gotovo potpuno uklanjanje sumpornih spojeva, uz smanjenje emisija lebdećih čestica za približno 90 posto.

– Ovi učinci ostvaruju se odmah po puštanju infrastrukture u rad te imaju izravni pozitivan učinak na okoliš i kvalitetu zraka. Smanjenje emisija čestica (PM) i dušikovih oksida posebno je važno u gusto naseljenim lučkim područjima.

LNG pogon značajno smanjuje emisije koje su povezane s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima te poboljšava kvalitetu zraka u urbanim sredinama, ističu iz Lučke uprave.

Treći segment odnosi se, dodaju, na doprinos europskim prometnim i klimatskim ciljevima, što je sukladno europskim regulativama za povećanje korištenja niskougljičnih goriva u pomorstvu i cestovnom prometu. Pri tom se ističe pozicioniranje Rijeke kao regionalnog središta za opskrbu brodova i kamiona alternativnim gorivima na sjevernom Jadranu.

Još jedan važan segment je usklađenost s konceptom tranzicijskog financiranja.

– Iako LNG nije obnovljiv izvor energije, projekt je usmjeren na smanjenje emisija u sektorima koji danas nemaju široko dostupnu alternativu. Takva ulaganja sve se češće razmatraju kroz modele tranzicijskog i ESG financiranja, pri čemu je ključni kriterij dokazivo smanjenje emisija i jasna putanja prema korištenju obnovljivih goriva.

Dugoročna vrijednost

Peti je spremnost za bio-LNG i obnovljive plinove.

– Ključna prednost projekta jest mogućnost korištenja iste infrastrukture za bio-LNG. Revidirani europski energetski okvir posebno naglašava razvoj infrastrukture za niskougljične i obnovljive plinove kao dio dugoročnog puta prema klimatskoj neutralnosti. Zahvaljujući tome, investicija zadržava dugoročnu vrijednost i smanjuje rizik nastanka neisplative infrastrukture, ističu iz Lučke uprave.

Na koncu, projekt je usmjeren i na jačanje energetske sigurnosti i regionalne logistike, koristeći postojeću LNG infrastrukturu Republike Hrvatske i nadovezuje se na strateški značaj LNG terminala na Krku.

Time se povećava sigurnost opskrbe alternativnim gorivima, razvija nova logistička djelatnost te stvara dodatna vrijednost unutar hrvatskog prometnog i energetskog sustava.

Rijeka dobiva mogućnost razvoja prvog značajnijeg LNG bunkering centra na istočnoj obali Jadrana, s potencijalom opsluživanja hrvatskog i međunarodnog tržišta.

U zaključku, iz Lučke uprave navode kako projekt nije ulaganje u konvencionalnu fosilnu infrastrukturu, već u tranzicijsku platformu za smanjenje emisija u pomorskom i teškom cestovnom prometu.

– Projekt donosi neposredne okolišne i zdravstvene koristi, doprinosi europskim prometnim i klimatskim ciljevima te osigurava infrastrukturu spremnu za buduću distribuciju bio-LNG-a i drugih obnovljivih plinova.

Kao takav, projekt predstavlja održivu investiciju koja povezuje današnje potrebe za dekarbonizacijom transporta s dugoročnim ciljem klimatski neutralnog gospodarstva, stoji u odgovoru Lučke uprave na naš upit.