RIJEKA – Od nadrealizma, enformela, apstraktne tendencije u interpretaciji prirode, naivne umjetnosti, nove figuracije, magičnog realizma, hiperrealizma, preko transavangarde, anakronizma, neoekspresionističkih varijanti, do nove geometrije i obnove enformela – tri desetljeća umjetničkih mijena centrirano je u MMSU-ovoj novootvorenoj izložbi »Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960. – 1991.)«, koja vraća pogled na šesnaest izdanja nekoć značajne riječke manifestacije Bijenale mladih kroz koju je prošlo oko 1.500 mladih umjetnica i umjetnika s prostora bivše države. Okupljajući radove, dokumente i tragove Bijenala, izložba otvara pitanja njegova nasljeđa, odnosa s gradom i Muzejom, kao i položaja mladih umjetnika danas.

Sabina Salamon, Branka Benčić, Diana Zrilić i Renato Kostović

Nekadašnja Moderna galerija Rijeka, današnji MMSU, u razdoblju između 1960. i 1991. godine organizirala je jednu od najznačajnijih manifestacija mladih umjetnika na cjelokupnom kulturnom prostoru SFRJ-a, Bijenale mladih, izložbu koja je okupljala umjetnike do 35 godina, a ta velika manifestacija nije samo pružala pregled aktualnog stvaralaštva mlađih generacija umjetnika, već je nekoliko desetljeća bila živo mjesto okupljanja i entuzijazma, dovodeći u Rijeku mnoštvo mladih i perspektivnih umjetnika.

Retrospektivan pogled

Gotovo trideset i pet godina nakon posljednjeg održanog Bijenala mladih, MMSU-ova novootvorena izložba »Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960. – 1991.)«, koja nastaje u okviru programskog interesa za »studije o izložbama«, govori ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, »donosi retrospektivan pogled na tri desetljeća Bijenala mladih umjetnika u Rijeci kao doprinos njihovom istraživanju, prezentaciji, valorizaciji i kontekstualizaciji«.

– Namjera je izložbe preispitati odnos i nasljeđe Bijenala, grada i Muzeja kako bismo razotkrili narative koji prelaze granice lokalne sredine. Izložba je prilika da podsjetimo na ovu manifestaciju putem radova koji su u Zbirkama Muzeja, stvorimo mjesto susreta dokumentacije i sjećanja te istovremeno promislimo o aktualnoj produkciji mladih umjetnika danas. Naslov izložbe je preuzet iz novinskog teksta Darka Glavana i podsjeća na polemike likovne kritike o tome što određuje mladost u umjetničkom stvaranju i treba li na tim odrednicama inzistirati. Naslov ujedno nosi ideju da mladost ne mjerimo po starosnoj dobi, već je doživljavamo kao živi stvaralački čin koji otvara nove perspektive, ističe Benčić.

Središnja MMSU-ova izložba, kazala je muzejska savjetnica Sabina Salamon, »temelji se na radovima iz fundusa koji su u kolekciju Muzeja dospjeli kao otkupne nagrade, pa uključuje odabrane radove umjetnika iz zbirki MMSU-a, realizirane u različitim medijima, od slikarstva, skulpture i proširenih medija, te izbor plakata iz Zbirke plakata, a dodatno se gradi putem dokumentacije, fotografija i arhivskih materijala, TV-priloga i didaktičkih tekstova kako bi uspostavila suvremen i aktualan pogled na manifestacije Bijenala«.

Priprema ove izložbe, pojašnjava muzejska savjetnica dokumentaristica Diana Zrilić, »uključivala je opsežno istraživanje arhivske građe i muzejske dokumentacije, pa je digitalizirano oko 3.395 listova iz arhive, a u rad su bili uključeni i studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci na stručnoj praksi te je ostvarena i suradnja s HRT-om, koji je digitalizirao televizijske priloge snimane prilikom otvorenja pojedinih bijenala, koji će biti prikazani na izložbi«.

– Na izložbi se mogu vidjeti odabrani tekstovi iz dnevnih i tjednih novina koji su najavama i informativnim člancima pratili Bijenale, ali i velik broj osvrta i kritika u kojima se problematiziraju ideja izložbe mladih, koncept, umjetnici, organizacijske i tehničke prednosti i nedostaci, pitanje propagande izložbe, interes publike te društveni i politički kontekst. Osim toga, tu je i fototeka otvorenja i postava Bijenala, kojom se današnjim posjetiteljima želi pokazati koliko je izvedba Bijenala bila organizacijski i konceptualno zahtjevna s obzirom na analogno vrijeme u kojem je nastao i rastao tijekom trideset godina svojeg postojanja, govori Zrilić.

Različiti stilovi

U prve dvije sobe predstavljena su djela iz šezdesetih i sedamdesetih godina, odnosno primjeri nadrealizma, enformela, apstraktne tendencije u interpretaciji prirode, kao i djela naivne umjetnosti, nove figuracije i magičnog realizma. U trećoj prostoriji prevladavaju radovi iz perioda osamdesetih za koje je karakterističan stilski pluralizam; pored ranije prisutnog hiperrealizma, preko transavangarde, anakronizma, neoekspresionističkih varijanti, do nove geometrije i obnove enformela. Presjek zbivanja u tri desetljeća održavanja Bijenala kronološki prate stilska kretanja nizom od 16 izložbenih epizoda s naznakom iznenadnog prekida izazvanim ratnom katastrofom. Na izložbi su predstavljena 74 rada iz zbirke MMSU-a.

U sklopu 16. Bijenala mladih 1991. godine izvedeni performans »Peta SCULPTURA« – koji čini neprimjetna umjetnikova gesta, šetnja kroz muzej u cipelama na čije su potpetice prikucane zaštitne metalne pločice s ugraviranom riječi sculptura – umjetnik Đorđe Jandrić ponovio je u povodu otvaranja izložbe. U duhu konceptualnih praksi Jandrić propituje što skulptura može biti, otvarajući mogućnost da skulpturom postane sve, pa i živ čovjek.

U pripremi je i katalog koji će okupiti tekstove kustoskog tima Muzeja te vanjskih suradnika, a među autorima su Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Sabina Salamon, Diana Zrilić, Branko Cerovac, Dejan Vasić te Koraljka Vlajo. Uz autorski tim, izložbu je otvorio (i) privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu i kreativni razvoj Renato Kostović, a samom događaju prisustvovalo je više od 350 ljudi. Izložba je otvorena do 31. siječnja 2027. godine.

Zastupljeni autori

Umjetnice i umjetnici zastupljeni na izložbi su Nada Alavanja, Srđan Apostolović, Breda Beban, Janez Bernik, Đanino Božić, Jakov Brdar, Jože Brumen, Franc Curk, Vlasta Delimar & Željko Jerman, Josip Diminić, Mirjana Đorđević, Nenad Dogan, Sandro Đukić, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Mladen Galić, Tomaž Gorjup, Klas Grdić, Herman Gvardjančič, Jusuf Hadžifejzović, Tomislav Hruškovec, Image Liberation Organization, Đorđe Jandrić, Andrej Jemec, Vasilije Jordan, Duje Jurić, Ljubo de Karina, Zlatko Kauzlarić Atač, Nives Kavurić-Kurtović, László Kerekes, Milan Kešelj, Željko Kipke, Dragoslav Krnajski, Tomaž Kržišnik, Ante Kuduz, Ivan Kuduz, Ivan Lacković Croata, Vlastimir Mikić, Zdravko Milić, Marijan Molnar, Milija Nešić, Dobrilo M. Nikolić, Marino Paliska, Stanko Pavleski, Zoran Pavlović, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Vesna Popržan, Branislav Protić, Rene Rusjan, Bojan Salaj, Brane Sever, Željko Serdarević, Dorian Sokolić, Damir Sokić, Predrag Spasojević, Mauro Stipanov, Krunoslav Stipešević, Bojan Štokelj, Jože Šubic, Miroslav Šutej, Slobodan Trajković, Vladimir Trbojević, Vinko Tušek, Miroslav Urošević, Žaneta Vangeli, Vladimir Veličković, Žarko Vrezec, Šime Vulas i Xhevdet Xhafa.